Arheolozi u Turskoj otkrili ostatke najstarije poznate brodske olupine na svijetu
Istraživači su na dnu Sredozemnog mora pronašli teretni brod star oko 4.700 godina koji nudi jedinstven uvid u pomorsku trgovinu drevnih civilizacija.
Ovaj teretni brod dužine oko deset metara prevozio je nekoliko desetina keramičkih posuda preko Sredozemnog mora kada je potonuo prije otprilike 4.700 godina.
Hakan ÖnizIstraživači su kod obale ostrva Kekova u Antaliji otkrili artefakte sa brodoloma koji datira od prije čak 4.700 godina.
Drevni teretni brod za koji se vjeruje da predstavlja najstariju olupinu na svijetu otkriven je uz obalu Turske. Ova potonula lađa datira iznenađujućih 4.700 godina u prošlost — otprilike u vrijeme kada su se gradile egipatske piramide s druge strane Sredozemnog mora.
Iako se drvena konstrukcija samog broda vremenom raspala, arheolozi vjeruju da će potopljeni teret koji su otkrili pomoći da se rasvijetle pomorske civilizacije koje su cvjetale na Sredozemlju tokom ranog bronzanog doba.
Otkriće onoga što bi moglo biti najstarija pronađena olupina broda
Preostali teret i drugi artefakti sa ovog potonulog broda otkriveni su na dubini od skoro 30 metara nedaleko od obale ostrva Kekova u Antaliji.
Prije ovog istorijskog otkrića, najstarija poznata olupina broda datirala je 4.200 godina unazad, a takođe je pronađena u Sredozemnom moru, uz obalu Grčke. Sa druge strane, najstarija očuvana olupina na svijetu otkrivena je 2024. godine u Crnom moru i stara je 2.400 godina.
AFP PHOTO/Black Sea MAP/EEF ExpeditionsNajstarija potpuno očuvana olupina broda ikada pronađena, ubrzo nakon otkrića u Crnom moru 2024. godine.
Uprkos odsustvu drvene građe novootkrivenog plovila u Turskoj, arheolozi su uspjeli utvrditi da je prije potonuća bilo dugačko oko deset metara. Ronioci su takođe otkrili tri kamena sidra i oko 30 keramičkih amfora, odnosno posuda za skladištenje.
Ronioci su ove artefakte prvobitno pronašli 2022. godine, ali u početku nisu shvatili koliko su zapravo stari. Tek nakon nedavnog istraživanja koje je predvodilo Udruženje za mediteransku arheologiju, istraživači su otkrili da su ove relikvije zapravo hiljadama godina starije nego što su prvobitno mislili.
„Kada smo prije četiri godine prvi put pronašli olupinu, oblici amfora podsjećali su nas na tipove koji datiraju od prije samo 100 ili 200 godina, tako da odmah nismo shvatili njihov pravi značaj“, izjavio je za IFLScience profesor Hakan Öniz, pomorski arheolog sa Univerziteta Akdeniz koji je predvodio ekspediciju. „Međutim, kasnije smo se uzbudili kada smo vidjeli iste oblike amfora u jednoj publikaciji o egipatskoj arheologiji i vratili se na lokaciju. Zaista, bile su vrlo slične onima pronađenim kod Gizinih piramida u Egiptu.“
Öniz je za BBC takođe napomenuo da tehnike dekoracije na posudama podsjećaju na druge primjere amfora rađenih u Egiptu i na Bliskom istoku prije između 4.400 i 4.700 godina.
Hakan ÖnizPronađeno je oko 30 amfora, a sadržaj u nekima od njih ostao je netaknut.
„Možemo sa sigurnošću reći da naša olupina potiče iz ranog bronzanog doba. To je sto posto tačno“, rekao je Öniz za BBC.
Pored toga, istraživački tim je pozvao australijsku arheološku stručnjakinju za amfore Karin Sovadu da analizira novootkrivene predmete. Sovada je za magazin PEOPLE potvrdila da su „ovo najstariji poznati ostaci broda koji je plovio pučinom koji su dosad pronađeni“ i da ti ostaci arheolozima predstavljaju „vremensku kapsulu iz prošlosti“.
Šta ovo otkriće znači za razumijevanje drevne pomorske trgovine?
Arheolozi su unutar posuda otkrili stvrdnutu smolu i tragove drevne tečnosti, uprkos činjenici da su hiljadama godina provele pod vodom. Ovo otkriće je istraživačima postavilo nova pitanja o tome šta je tačno brod prevozio i kuda se uputio.
Hakan ÖnizIstraživači su u keramičkim posudama otkrili stvrdnute ostatke koji bi mogli biti maslinovo ulje ili vino.
Sovada je za PEOPLE istakla da ovaj „brod predstavlja nedostajući dio slagalice u priči o drevnim trgovinskim odnosima u istočnom Sredozemlju“.
Sredozemno more je predstavljalo središte privredne aktivnosti tokom ranog bronzanog doba. Istraživači vjeruju da je ovaj konkretan teretni brod prevozio amfore proizvedene u dolini Jordana i da se kretao ka zapadu, vjerovatno prema Troji ili minojskoj civilizaciji na Kritu.
Öniz je napomenuo da se supstance pronađene u amforama i dalje analiziraju, ali da bi mogle biti ostaci maslinovog ulja ili vina. Takođe je dodao da su istraživači pronašli potopljenu „posudu zamućenje“, koju su mornari na brodu vjerovatno koristili.
„Vjerovatno su držali koze na brodu koristeći njihovo mlijeko — a ne samo meso — tokom dugih putovanja. Sopstveni maslac i sir pravili su direktno na brodu“, izjavio je Öniz.
Tim je do sada analizirao samo nekoliko pronađenih artefakata, ali planira da nastavi sa detaljnim analizama u narednim mjesecima.
Ovi artefakti biće izloženi u novom Muzeju podvodne arheologije Sredozemlja u Antaliji, koji će takođe uskoro otvoriti vrata posjetiocima i ponuditi im jedinstven pogled na život na otvorenom moru od prije nekoliko hiljada godina.
