Artemis II srušio povijesni rekord: Astronauti poslali fotografije i opisali tamnu stranu Mjeseca (Video)

Posada misije Artemis II upravo je ispisala povijest – oborili su rekord za najveću udaljenost koju su ljudi ikada postigli od Zemlje. Artemis II poletio je u četvrtak i već se upisao u povijest – a zasad sve ide točno onako kako je NASA planirala.

Posada misije Artemis II podijelila je fotografije Mjeseca snimljene iz svemirske letjelice, a prizori su spektakularni.

NASA je objavila da su astronauti poslali i dio tamne strane Mjeseca, koju sa Zemlje nikada ne možemo vidjeti.

Na snimci se jasno vidi i veliki krater zapadno od tih tokova – bazen Orientale, impresivna struktura široka gotovo 600 milja (oko 965 kilometara), koja se proteže između bliže i daleke strane Mjeseca. ‘Lijeva polovica bazena Orientale nije vidljiva sa Zemlje, no na ovoj fotografiji imamo potpuni pogled na krater’, ističu iz NASA-e.

Sve lijevo od tog kratera pripada tamnoj strani Mjeseca – dijelu koji je ljudima sa Zemlje inače skriven. Astronaut Jeremy Hansen opisao je kako izgleda pogled na Mjesec iz svemirske letjelice i otkrio detalje koje sa Zemlje ne možemo vidjeti.

‘Oči su mi se upravo ponovno prilagodile. Mjesec je toliko sjajan kad se vratite na prozor. Bio sam u unutrašnjosti kabine, a sada sam se vratio do prozora’, rekao je. Hansen je posebno istaknuo raznolikost boja na Mjesečevoj površini – od tamnijih do svjetlijih nijansi sive, kakve smo navikli viđati.

No, kako kaže, postoje i nijanse koje iznenađuju. ‘Trenutačno mi je krater Aristarchus teško vidjeti s ovog prozora, ali ranije mi je imao zelenkaste tonove. Bio je vrlo neobičan, nisam vidio ništa slično nigdje drugdje na ovoj strani Mjeseca. ‘A zatim sam vidio i mnogo onoga što bih opisao kao smećkaste nijanse.’

U međuvremenu, iz kapsule Orion javila se i sama posada. Astronauti razgovaraju sa znanstvenom časnicom u NASA-inom Kontrolnom centru misije u Houstonu. Ovo im je posljednja prilika da još jednom prođu sve ključne detalje prije početka preleta

Znanstvena časnica NASA-e Kelsey Young javila se posadi s pitanjem: ‘Kako me čujete?’ Jedan od astronauta odgovorio je bez zadrške: ‘Čujemo vas glasno i jasno. Kelsey, samo da znaš – upravo nas odvlačiš od Mjeseca, pa krenimo.’

Nakon jednog dana provedenog u Zemljinoj orbiti, letjelica Orion ‘skinula je pomoćne kotače’ i s četvero astronauta krenula na putanju koja je vodi u eliptičnu orbitu oko Mjeseca i natrag prema Zemlji. Usput šalju prizore kakvi nisu viđeni više od pola stoljeća. Posebno se ističe pogled na cijelu Zemlju iz svemira – zadivljujuća slika našeg planeta koji lebdi u beskrajnoj crnini.

Komunikacija s posadom

Znanstvena časnica NASA-e Kelsey Young nastavila je komunikaciju s posadom. Objasnila im je da će ‘tijekom izlaska i zalaska Zemlje’, dok budu ‘gledali prema nama ovdje na Zemlji’, imati izravan pogled na Aziju, Afriku i Oceaniju. ‘Sigurna sam da će vam ljudi iz tih dijelova svijeta poželjeti mahati dok ih budete fotografirali’, dodala je.

Ranije se javila i voditeljica kuriranja misije Artemis, Juliane Gross, koja je pojasnila što sve astronauti mogu očekivati tijekom preleta Mjeseca.

Nakon rušenja rekorda koji je dosad držala misija Apollo 13, jedan od astronauta Artemisa II obratio se javnosti.

‘Naše putovanje se nastavlja’

‘Nadmašili smo najveću udaljenost koju su ljudi ikada dosegnuli od planeta Zemlje. To činimo u čast izvanrednih napora i postignuća naših prethodnika u ljudskom istraživanju svemira. Naše putovanje nastavit će se još dalje u svemir prije nego što nas Majka Zemlja uspije povući natrag svemu što nam je najdraže.’

Ujedno je uputio i izazov sadašnjim i budućim generacijama: ‘Pobrinite se da ovaj rekord ne potraje dugo.’

Posada Artemisa IIIzvor: Profimedia / Autor: Handout / AFP

Zapovjednik misije Artemis II, Reid Wiseman, javio se NASA-inoj znanstvenoj časnici Kelsey Young s neobičnom, ali vrlo osobnom idejom. Posada je, naime, poželjela imenovati neke od kratera na Mjesecu koje trenutačno vide – kako ‘golim okom, tako i kroz teleobjektiv’.

Gesta za pokojnu suprugu

Wiseman je pritom zamolio NASA-u da jedan krater nazovu po njegovoj pokojnoj supruzi Carroll, koja je 2020. preminula od raka. Drugi krater odlučili su nazvati Integrity, po svemirskoj letjelici Orion koja ih je dovela na tamnu stranu Mjeseca.

‘Prije nekoliko godina krenuli smo na ovo putovanje… i izgubili smo voljenu osobu. Sada postoji jedno mjesto na Mjesecu na kojem će se, u određenim trenucima njegova kretanja oko Zemlje, moći vidjeti i s našeg planeta’, rekao je Wiseman.

Ova gesta ima i povijesnu paralelu. Naime, zapovjednik misije Apollo 13, Jim Lovell, tijekom leta 1970. godine također je imenovao jedan mjesečev krater po svojoj pokojnoj supruzi – upravo tijekom misije koja je tada postavila rekord u udaljenosti od Zemlje.

Posada će, među ostalim, imati priliku vidjeti poznate lunarne kratere poput visoravni Aristarchus, kratera Grimaldi te prostranu mjesečevu ravnicu Oceanus Procellarum.

Posada više od 400 tisuća kilometara od Zemlje

Posada misije Artemis II trenutno se nalazi na više od 240.000 milja od Zemlje, a udaljenost i dalje raste. Znanstvena časnica iz Kontrolnog centra misije, Kelsey Young, potvrdila je da su astronauti dosegnuli 248.655 milja (400.171 kilometar) od našeg planeta.

Najveću udaljenost trebali bi postići oko 18:07 po središnjem američkom vremenu (22:07 po GMT-u). ‘U tom trenutku bit će u takozvanom LOS-u, odnosno izgubit ćemo signal sa Zemlje jer će letjeti iza Mjeseca’, objasnila je Young.

Zapovjednik misije Artemis II, Reid Wiseman, podijelio je dojmove o prizoru koji se pruža kroz prozor svemirske letjelice. ‘Zemlja je ondje tek mali srp. Predivna je. Uspio sam je fotografirati… prizor je zaista veličanstven’, rekao je.

Gubitak signala i prelet iza Mjeseca: Što slijedi za Artemis II?

Posada misije Artemis II upravo je srušila rekord u udaljenosti od Zemlje, no njihov put još je daleko od završetka. U idućim satima slijedi niz ključnih trenutaka.

Započelo je razdoblje promatranja Mjeseca koje će trajati oko sedam sati, tijekom kojeg astronauti imaju priliku detaljno proučavati njegovu površinu.

Što slijedi za posadu?

Neposredno prije 23 sata po britanskom vremenu (22:00 po GMT-u), očekuje se privremeni prekid komunikacije. Letjelica Orion tada će proći iza Mjeseca, što znači da će signal sa Zemlje biti izgubljen.

Ubrzo nakon toga, posada će dosegnuti i najbližu točku Mjesecu – jedan od najuzbudljivijih trenutaka cijele misije.

Najveća udaljenost od Zemlje očekuje se u 00:07 po britanskom vremenu (23:07 po GMT-u). Na toj udaljenosti Mjesec će astronautima izgledati poput košarkaške lopte ispružene ruke.

Otprilike dvadesetak minuta kasnije, NASA-in Kontrolni centar trebao bi ponovno uspostaviti komunikaciju s posadom.

Koliko traje put do Mjeseca?

Put do Mjeseca traje oko četiri dana, a upravo toliko vremena treba i posadi Artemisa II da stigne do najudaljenije točke svoje misije. Na toj točki, letjelica Orion udaljava se na oko 230.000 milja od Zemlje, prolazi iza tamne strane Mjeseca i zatim započinje povratak.

Nakon preleta, Orion izvodi niz blagih korekcijskih paljenja motora kako bi precizno usmjerio putanju za povratak prema Zemlji. Otprilike četiri dana kasnije slijedi ključna faza: kapsula se odvaja od Europskog servisnog modula i kreće prema završnom dijelu misije.

Ulazak u Zemljinu atmosferu odvija se velikom brzinom – kapsula doslovno ‘zaranja’ u gornje slojeve atmosfere, a toplinski štit užari se do usijanja dok raspršuje golemu energiju nakupljenu tijekom putovanja. Potom se otvaraju padobrani koji usporavaju letjelicu prije konačnog spuštanja u Tihi ocean.

Tamo će američka mornarica čekati spremna kako bi izvukla kapsulu i posadu iz mora, čime će misija biti uspješno privedena kraju.