Fizički znakovi koji mogu predvidjeti kognitivni pad (i nisu ono što biste očekivali)

Kada razmišljamo o zdravlju mozga, obično se fokusiramo na ono što se dešava unutar uma: lapsuse u pamćenju, poteškoće s koncentracijom ili traženje pravih riječi. Ali šta ako se najraniji znakovi kognitivnog pada uopšte ne nalaze u vašem pamćenju, već u vašem tijelu?

Novo istraživanje o senzomotornoj funkciji i zdravlju mozga sugeriše da način na koji vaša čula i tijelo sarađuju može biti snažan pokazatelj moždanog zdravlja. Nalazi upućuju na nešto ohrabrujuće: testovi koji se koriste su jednostavni, neinvazivni i već predstavljaju dio rutinskih pregleda.

Zašto senzorna i motorička funkcija mogu odražavati zdravlje mozga

Već znamo da određene fizičke promjene mogu signalizirati kognitivni rizik. Gubitak sluha, promjene u vidu, smanjeno čulo mirisa, sporije hodanje, slabiji stisak šake i loša ravnoteža već su ranije povezivani sa povećanim rizikom od demencije.

Međutim, većina studija je ove faktore posmatrala pojedinačno. Ovo istraživanje je imalo drugačiji pristup: umjesto proučavanja svake mjere zasebno, naučnici su spojili svih šest u jedinstven „senzomotorni skor“ kako bi vidjeli da li šira slika pruža jasnije odgovore.

O studiji

Istraživači su analizirali podatke iz dvije velike dugogodišnje studije starenja, obuhvativši preko 1.500 starijih osoba. Osobe sa istorijom moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili demencije bile su izuzete.

Šest mjera procijenjeno je standardnim kliničkim testovima: testom sluha, testom vida, testom prepoznavanja mirisa, testom ravnoteže (stajanje sa stopalima u liniji), mjerenjem brzine hoda i testom snage stiska šake. Naučnici su ih potom kombinovali u ukupni senzomotorni skor i ispitali njegovu povezanost sa blagim kognitivnim oštećenjem (MCO) – prelaznom fazom između normalnog starenja i demencije.

Viši senzomotorni skor povezan sa znatno manjim rizikom od kognitivnog pada

Kod starije grupe ispucavanja (prosječne dobi 79 godina), osobe sa višim senzomotornim skorom imale su 47 posto manju vjerovatnoću za razvoj blagog kognitivnog oštećenja. U drugoj grupi (prosječne dobi 74 godine), smanjenje rizika iznosilo je 41 posto. Ovi rezultati su ostali dosljedni čak i nakon uzimanja u obzir starosti, rase, pola, obrazovanja, indeksa tjelesne mase i hroničnih stanja poput bolesti srca, dijabetesa i depresije.

Važno je napomenuti da je kombinovani skor bio snažnije povezan s rizikom od kognitivnih problema nego bilo koja pojedinačna mjera za sebe. Dok su pojedinačni faktori poput brzine hoda ili sluha pokazivali određenu vezu, integrisani skor je davao jasniji i dosljedniji signal.

Kako je svaka mjera povezana s funkcijom mozga

Svaka od šest mjera uključuje procese koji zahtijevaju aktivnu uključenost mozga:

• Ravnoteža: održavanje uspravnog položaja zahtijeva da vaš mozak u realnom vremenu obrađuje prostorne informacije.
• Snaga stiska: odražava koordinaciju između vašeg mozga i mišića, posebno u gornjem dijelu tijela.
• Brzina hoda: obuhvata planiranje, kretanje kroz prostor i izvršavanje pokreta.
• Sluh: pomaže vam da budete svjesni okoline i da se sigurno krećete.
• Vid: podržava orijentaciju i smanjuje mentalni napor tokom kretanja.
• Čulo mirisa: blisko je povezano sa centrima za pamćenje i procesima poput kontrole impulsa.

Kada nekoliko ovih sistema počne istovremeno slabiti, to može biti znak da je sposobnost mozga da koordinira složene zadatke pod pritiskom – potencijalno i prije nego što se pojave problemi s pamćenjem.

Kako očuvati senzornu i motoričku funkciju s godinama

Iako ova studija ne može dokazati da samo održavanje ovih funkcija sprječava kognitivni pad, ona sugeriše da briga o čulima i tijelu može biti dio šire strategije za kognitivnu otpornost:

• Redovno kontrolišite sluh i vid: ove preglede često zanemarujemo, ali oni mogu otkriti rane promjene.
• Dajte prednost aerobnim vježbama: aktivnosti poput brzog hodanja, vožnje bicikla ili plivanja podržavaju zdravlje srca i mozga; ciljajte na najmanje 150 minuta sedmično.
• Uvrstite trening snage: snaga stiska bila je ključni marker u ovoj studiji, a vježbe otpora podržavaju vezu između mozga i mišića (dva do tri treninga sedmično su odličan cilj).
• Vježbajte ravnotežu: tai či, joga ili jednostavno stajanje na jednoj nozi mogu pomoći u poboljšanju stabilnosti.
• Obratite pažnju na promjene čula mirisa: postepeni ili nagli gubitak mirisa vrijedan je pomena ljekaru.
• Upravljajte faktorima rizika za zdravlje srca: visok krvni pritisak, dijabetes i povišen holesterol mogu s vremenom uticati i na senzornu i na motoričku funkciju.

Zaključak

Vaša čula i obrasci kretanja mogu ponuditi rane tragove o zdravlju mozga. Istraživanje je pokazalo da sluh, vid, miris, ravnoteža, brzina hoda i snaga stiska – kada se mjere zajedno – daju mnogo jasniju sliku o riziku od kognitivnog pada nego bilo koji faktor pojedinačno. Posvećivanje pažnje ovim fizičkim pokazateljima moglo bi biti jednako važno kao i vježbe pamćenja kada je u pitanju zaštita vašeg mozga.

Izvor: Mindbodygreen (Zdravlje & Wellness)