Veličanstveni povratak: Na rajskom otočju zabilježen rekordni broj džinovskih kornjača
Jeste li čuli za ostrvo na kojem ovi oklopljeni divovi nadmašuju broj ljudskih stanovnika? Nova istraživanja donose nevjerovatne vijesti o opstanku ugrožene vrste.
Značajno istraživanje najveće svjetske populacije džinovskih kornjača koje se slobodno kreću otkrilo je da ova nekada ugrožena vrsta danas bilježi pravi procvat.
Najnovije prebrojavanje kornjača na atolu Aldabra na Sejšelima pokazalo je da na ovim ostrvima živi približno 180.000 jedinki.
Ovo je najveći broj ikada zabilježen za ovu vrstu i daleko premašuje ukupan broj ljudskih stanovnika Sejšela.
Tim stručnjaka, predvođen Fondacijom sejšelskih ostrva (SIF) i Univerzitetom u Exeteru, analizirao je petogodišnje podatke o kornjačama sakupljene između 2018. i 2022. godine. Ovo je prvo ažuriranje podataka još od kasnih devedesetih godina prošlog vijeka, kada se često baratanje cifrom od 100.000 jedinki konačno moglo temeljito provjeriti.
Atol Aldabra (prsten koralnih ostrva u Indijskom okeanu istočno od Afrike) jedno je od samo dva mjesta na svijetu gdje se džinovske kornjače mogu pronaći u divljini, uz znatno manju populaciju koja živi na Galapagosu.
„Više od 180.000 džinovskih kornjača koje slobodno lutaju našim atolom dokaz je šta dugoročna posvećenost zaštiti prirode može postići“, izjavila je dr. Frauke Fleischer-Dogley, izvršna direktorica SIF-a.
„Ovo je predivna vijest za Sejšele, za cijeli svijet i za sve one koji su marljivo radili na zaštiti Aldabre.“
Od ruba istrebljenja do ekološkog čuda
Tokom 19. vijeka, pretjerano izrabljivanje ovih životinja dovelo je do toga da je na ostrvu ostalo manje od 1.000 kornjača s Aldabre. Ipak, zahvaljujući sveobuhvatnom programu oporavka, ostrvo je 1981. godine postalo strogi rezervat prirode, a 1982. godine uvršteno je i na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Danas istraživači s ponosom ističu da je ovo jedna od najvećih priča o uspjehu očuvanja prirode u Indijskom okeanu.
„Program praćenja džinovskih kornjača na Aldabri jedan je od najdugovječnijih u regiji, ali gusta vegetacija atola ponekad značajno otežava prebrojavanje“, objasnila je dr. Nancy Bunbury, jedna od koautorica studije.
„Kombinovanjem naprednih metoda procjene onoga što nismo vidjeli s onim što jesmo, dobili smo najpouzdaniju osnovu do sada za ovu prepoznatljivu sejšelsku vrstu, postavljajući mjerilo koje ćemo koristiti za praćenje populacije u decenijama koje dolaze.“
Novi izazovi na vidiku
Klima na Aldabri se mijenja, a predviđanja kažu da nam dolaze duže i češće suše koje bi mogle smanjiti količinu hlada i hrane dostupne kornjačama, zbog čega konzervatori planiraju ostati na oprezu.
Autori studije ističu da invazivni sisari i dalje predstavljaju ključnu prijetnju, uključujući divlje mačke i crne pacove koji se hrane jajima i mladim kornjačama. Planirano uklanjanje ovih preostalih invazivnih vrsta moglo bi ukloniti posljednje prepreke daljem rastu populacije i pomoći joj da se lakše odupre budućim klimatskim pritiscima.
„Ovi rezultati su sjajna vijest za kornjače i predstavljaju dokaz fantastičnog rada koji se obavlja na terenu“, poručio je dr. Dave Hudson, postdoktorski istraživač sa Univerziteta u Exeteru.
