Zanimljive činjenice o smijehu i smijanju

je jedna od najprirodnijih ljudskih reakcija, ali iza običnog osmeha i glasnog smijeha kriju se brojni zanimljivi procesi u našem mozgu i tijelo.

smijemo se kada nam je nešto smiješno, ali i kada smo opušteni, nervozni, iznenađeni ili čak kada se nalazimo u društvu drugih ljudi. smijeh nije karakterističan samo za određene narode ili kulture – ljudi širom svijet smiju se na različite načine, a potreba za smijeh postoji od najranijeg detinjstva.

Tokom smijeha aktiviraju se brojni mišići lica i tijelo, ubrzava se disanje, a organizam prolazi kroz kratkotrajne fiziološke promjene. Istraživanja pokazuju da smijeh može biti povezan sa smanjenjem nivoa hormona stresa, dok se posle smijeha ljudi često osećaju opuštenije.

Zanimljivo je i to da smijeh nije samo reakcija na humor. On ima važnu društvenu ulogu i može pomoći ljudima da uspostave bliskost, pokažu prijateljske namere ili ublaže neprijatnu situaciju.

Evo samo dio zanimljivosti odnosno najzanimljivijih činjenica o smijeh i smijeha ovde smo ih naveli 30 ali ih ima mnogo više:

1. smijeh je prirodna reakcija koju ljudi počinju da pokazuju veoma rano u životu.
2. Bebe mogu početi da se smiju već tokom prvih nekoliko mjeseci života.
3. čovjek se ne smeje samo kada mu je nešto smiješno. smijeh se može pojaviti i zbog nervoze, neprijatnosti, uzbuđenja ili društvenog pritiska.
4. smijeh može biti zarazan. Kada čujemo drugu osobu kako se smeje, veća je verovatnoća da ćemo i sami početi da se smijemo.
5. Mozak učestvuje u stvaranju smijeh iako sam čin smijeha uključuje veliki broj mišića.
6. Tokom iskrenog smijeha aktiviraju se mišići lica, grudnog koša i stomaka.
7. Pravi osmeh može uključivati i mišiće oko očiju, dok se kod namernog ili lažnog osmeha često pomeraju uglavnom mišići usta.
8. smijeh menja način na koji dišemo. Tokom glasnog smijeha disanje postaje nepravilno i isprekidano.
9. Posle snažnog smijeha ljudi često osećaju opuštenost i prijatnu iscrpljenost.
10. smijeh može privremeno ubrzati rad srca i disanje, a zatim doprineti njihovom smirivanju kada smejanje prestane.
11. Istraživanja su pokazala da smejanje može biti povezano sa smanjenjem nivoa kortizola, hormona koji učestvuje u odgovoru organizma na stres. Jedna meta-analiza osam studija pronašla je značajno smanjenje kortizola nakon intervencija koje izazivaju smijeh.
12. smijeh ne mora uvek biti glasan. Ljudi mogu da se smiju tiho, kroz osmeh ili gotovo bez zvuka.
13. Ljudi se često smiju više kada su u društvu nego kada su sami.
14. smijeh može pomoći ljudima da pokažu da nemaju neprijateljske namere.
15. Zbog toga se ljudi često smiju čak i kada druga osoba nije rekla nešto naročito smiješno.
16. smijeh može da bude način povezivanja među ljudima. Zajedničko smejanje može učiniti razgovor opuštenijim.
17. čovjek može da se smeje i kada pokušava da prikrije neprijatnost ili nervozu.
18. Nervoza može izazvati smijeh u situacijama u kojima zapravo ne postoji ništa smiješno.
19. smijeh može nastati i kao reakcija na škakljanje.
20. Većina ljudi ne može lako da se nasmeje kada pokušava sama sebe da golica.
21. Jedan od razloga je to što mozak može da predvidi sopstveni pokret i umanji reakciju na dodir koji sami stvaramo.
22. smijeh nije uvek znak sreće. Ljudi se mogu smejati i kada su uplašeni, zbunjeni ili pod velikim pritiskom.
23. Humor i smijeh nisu potpuno ista stvar. Nešto može biti smiješno, a da se osoba ipak ne nasmeje.
24. Isto tako, čovjek može da se smeje i kada mu nešto zapravo nije smiješno.
25. smijeh može da utiče na doživljaj bola i neprijatnosti, mada se ne može smatrati zamenom za medicinsko lečenje.
26. Tokom smijeha tijelo može osloboditi endorfine, hemikalije povezane sa osećajem prijatnosti.
27. smijeh može predstavljati svojevrsnu kratku fizičku aktivnost jer tokom snažnog smijeha rade brojni mišići.
28. čovjek može da se smeje toliko jako da mu počnu suziti oči.
29. Suze tokom smijeha nisu nužno znak tuge. Mogu nastati zato što se pri snažnom smijeha menjaju pokreti mišića lica i pritisak oko očiju.
30. Neki ljudi mogu dobiti bolove u stomaku nakon dugotrajnog i snažnog smijeha upravo zbog aktiviranja trbušnih mišića.