Naučnici su otkrili skrivenu geološku slabost ispod grenlandskog ledenog pokrova koja bi mogla ubrzati njegov kolaps i zakomplikovati američke ambicije na Arktiku. Novo istraživanje otkrilo je skriveni sloj sedimenta, sastavljen od meke zemlje i pijeska, koji je prouzrokovao topljenje, raspadanje i pad većeg dijela ledenjaka.
Prema novom istraživanju sa Sveučilišta Kalifornija u San Diegu, taj sloj, debeo i do 200 metara (na nekim mjestima čak do 300 metara), djeluje kao prirodni lubrikant: smanjuje trenje između leda i podloge, omogućavajući brže klizanje ledenjaka prema okeanu i znatno ubrzavajući gubitak mase.
Na osnovu podataka sa 373 mjerne stanice
Studija objavljena u časopisu Geology temelji se na analizi seizmičkih podataka prikupljenih sa 373 mjerne stanice širom Grenlanda tokom posljednja dva desetljeća. Istraživači su mjerili kašnjenja u seizmičkim valovima izazvanim potresima. Signali su se sporo širili kroz mekani sloj, što jasno ukazuje na prisustvo sedimenata umjesto tvrde stijene.
– Ako više otopljene vode dospije do dna, ovi sedimenti mogu dodatno smanjiti čvrstoću, ubrzati tok leda i povećati gubitak leda u okeanu. To znači da bi neke regije Grenlanda mogle biti osjetljivije na klimatske promjene nego što trenutačni modeli pretpostavljaju – kazao je Jan Jang (Yan Yang), glavni autor studije i geofizičar sa Scripps Institution of Oceanography.
– Sigurnost obalnih zajednica ovisi o preciznim prognozama, a znati da li je podloga tvrda stijena ili mekani sediment ključno je za poboljšanje predviđanja porasta nivoa mora – dodao je.
Bogati prirodni resursi
Sedimenti nisu ravnomjerno raspoređeni. Deblji slojevi (do 200–300 m) nalaze se u toplijim, vlažnijim zonama gdje se led topi odozdo, dok su tanji ili ih nema u hladnijim, smrznutim područjima. To objašnjava zašto se neki dijelovi ledenog pokrova raspadaju brže nego što se očekivalo. Otkriće dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Tramp (Trump) intenzivno pritiska Dansku i Grenland za preuzimanje kontrole nad otokom, navodno zbog strateškog položaja u Arktiku, sprečavanja utjecaja Rusije i Kine te pristupa bogatim prirodnim resursima, prenosi Večernji list.
Međutim, sedimentni sloj predstavlja veliku prepreku za rudarenje i eksploataciju resursa. Bušenje kroz stotine metara mekane gline i pijeska dovodi do čestih začepljenja svrdla, oštećenja opreme, usporavanja radova i enormnog povećanja troškova. Studije iz 2022. (The Cryosphere) i 2024. (Annals of Glaciology) pokazale su da stabilno bušenje zahtijeva smrznutu stijenu, a ne sediment, jer u protivnom dolazi do zastoja i opasnih uslova.
Trampa pitali koliko je daleko spreman ići zbog Grenlanda: “Saznat ćete”
Sve veći broj ledenih brjegova koji se odvajaju u obližnje vode ugrožava potencijalne offshore naftne platforme, a ekstremna izoliranost Grenlanda i nedostatak infrastrukture dodatno otežavaju operacije.
Potpuna kontrola nad Grenlandom nužna
Trampova administracija ističe da je potpuna kontrola nad Grenlandom neophodna kako bi se spriječilo da Rusija i Kina koriste otok kao „granični prelaz“ u eventualnoj invaziji na Sjevernu Ameriku. Kina se od 2018. godine deklarira kao „država blizu Arktika“ i pokazuje interes za resurse i plovne putove Grenlanda, prenosi Daily Mail.
(Haber.ba)
