Međutim, isto tako, mnoge stvari koje upotrebljavamo svakodnevno zapravo su izumi koji su nastali spontano, bez neke namjere ili svrhe. Iako su izumi rezultat sistematskog istaživanja i planiranja, postoje primjeri gdje su neki izumi nastali sasvim neočekivano ili slučajno.
Ovi izumi koji su nastali slučajno sada su važan dio života svih nas, a bez nekih možda čak ne bi mogli zamisliti svakodnevni rad. Evo nekoliko primjera šta su to naučnici “slučajno” otkrili pa promijenili svijet:
Penicilin
Penicilin je antibiotik za koji smo čuli mnogo puta u životu. Kao jedan od najvažnijih lijekova, penicilin je poznat po uništavanju bakterija i otkako je otkriven, sastavni je dio liječenja mnogih bolesti. Sir Alexander Fleming slučajno je otkrio penicilin 1928. godine kada je primijetio da se na njegovim kulturama bakterija razvila plijesan koja je ubila bakterije. Ovaj pronalazak označava početak ere antibiotika.
“Nisam ja izmislio penicilin. Priroda je to uradila. Otkrio sam ga tek slučajno”, rekao je škotski liječnik-naučnik Fleming.
Mikrotalasna peć
Mikrotalasnu je slučajno izumio 1945. godine samouki inženjer po imenu Percy Spencer, koji je vodio radarski projekat za odbrambenog giganta, Raytheon. Dok je testirao novu vakuumsku cijev zvanu magnetron, otkrio je da se čokoladica u njegovom džepu istopila od vrućine. Odlučio je da pokuša još jedan eksperiment tako što je stavio nekoliko zrna kokica blizu magnetrona i gledao je kako zrna iskaču u pahuljaste kokice.
Zatim je Spencer stavio jaje blizu magnetrona i jaje je počelo da se kreće od toplote stvarajući pritisak unutar jajeta. Shvatio je da energija niske gustine iz magnetrona može brzo da kuva hranu. Napravio je metalnu kutiju s otvorom kroz koji je dovodio mikrotalasnu energiju. Stavio je hranu u kutiju, a toplota koju je energija stvarala je kuvala hranu. Nastala je prva mikrotalasna peć.
Teflon
Inženjeri u firmi DuPont otkrili su slučajno materijal teflon dok su pokušavali da stvore novi frižider. Roy J. Plunkett je radio sa plinovima povezanim sa rashladnim fluidima. Nakon provjere smrznutog, komprimovanog uzorka tetrafluoroetilena, on i njegovi saradnici došli su do neočekivanog otkrića: uzorak se spontano polimerizovao u bijelu, voštanu čvrstu supstancu i formirao politetrafluoroetilen (PTFE).
Njihovi eksperimenti rezultirali su sintezom materijala koji je postao poznat kao teflon, koji se danas često koristi za oblaganje anti-ljepljivih posuda.
Iako su ovi izumi imali element slučajnosti u njihovom otkriću, važno je napomenuti da su mnogi drugi izumi rezultat dugotrajnog rada, planiranja i namjerne kreativnosti. Nastanak izuma često uključuje kombinaciju slučajnosti, istraživanja i namjernog truda, prenosi RTCG.
(Haber.ba)
