Nasina revolucionarna solarna sonda Parker danas pokušava izvesti pionirski pothvat – najbliži prolazak pokraj Sunca u povijesti, približno 6,2 milijuna kilometara od površine naše zvijezde. Premda to zvuči kao ogromna udaljenost, očekuje se da bi se sonda u tom trenutku morala probijati kroz zrake plazme koje su i dalje povezane s užarnom površinom Sunca, ili kako su to usporedili u The Guardianu – kao da surfer prolazi ispod vala koji se obrušava iznad njega.
Ako bismo pak udaljenost sveli na razumljivije omjere, ako pretpostavimo da je udaljenost između Zemlje i Sunca jednaka nogometnom igralištu, sonda bi došla do približno tri i pol metra od gola.
Parker je lansiran u kolovozu 2018. godine na sedmogodišnju misiju čiji je cilj povećati razumijevanje o našoj zvijezdi i pomoći predvidjeti kako bi meteorološki uvjeti u svemiru mogli utjecati na naš planet. Trenutak najbližeg prolaska NASA je predvidjela za 11.53 sati po GMT-u, odnosno u 12.53 po hrvatskom vremenu.
Bez kontakta
Međutim, Parker bi se u trenutku najbližeg prolaska – koji se još naziva i peroihelion – te još veći broj dana trebao nalaziti u zoni bez kontakta sa Zemljom. Točnije, tim koji nadgleda sondu očekuje da će čuti Parkerov “zvuk sa svjetionika” negdje u petak. Sonda bi time trebala potvrditi svoj status. Negdje oko Nove godine trebale bi početi pristizati i slike kao i znanstveni podaci.
“Ovo je samo jedan primjer Nasinih odvažnih misija, u kojima radimo nešto što nikada prije nije bilo napravljeno kako bismo odgovorili na dugotrajna pitanja o našem svemiru. Jedva čekamo da dobijemo prve statuse s letjelice i počnemo primati znanstvene podatke u narednim tjednima”, poručio je Arik Posner, jedan od znanstvenika u programu Parker.
Premda bi toplinski štit pretrpjeti užarene temperature od 870 do 930 stupnjeva Celzijevih dok sonda istražuje vanjsku atmosferu Sunca, poznatu kao korona, unutarnji instrumenti trebali bi ostati praktički na sobnoj temperaturi, na oko 29 stupnjeva, prenosi jutarnji.
Znanstvenici su uvjereni da će Parker preživjeti sve uvjete, ponajprije stoga što je sonda već prebrodila najsnažniji izboj plazme u rujnu 2022. godine, koji se dogodio na stražnjoj strani Sunca i u razdoblju bez kontakta s kontrolom misije.
“Solarna sonda Parker je dizajnirana za to. Letjelica se s time nosila predivno”, rekao je u nedavnom intervjuu za Space.com projektni znanstvenik Nour Raouafi.
Astronomske temperature
Neće samo temperature biti astronomske, nego i brzina kojom se Parker kreće: radi se o 690.000 kilometara na sat, što bi bilo dovoljno da se od Tokija do američke istočne obale dođe za manje od minute i predstavljalo bi rušenje još jednog rekorda. I to vlastitog, jer Parker već drži rekord za najbrži objekt napravljen ljudskim rukama, kada je postigao potvrđenu brzinu od 635.266 km/h.
“Nijedan objekt sa Zemlje nikada nije prošao tako blizu nekoj zvijezdi, što znači da se Parker vraća sa zbilja nepoznatog teritorija. Uzbuđeni smo da čujemo sve što nam sonda ima za reći kada se opet zarotira oko Sunca”, kazao je Nick Pinkine, menadžer operacija sonde pri laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins.
Glavni ciljevi misije su dati znanstvenicima podatke koji će im pomoći da riješe neke od najvećih sunčevih misterija – kako nastaju solarne oluje, zašto je korona toplija od površine zvijezde ispod nje i kako se formiraju masovne solarne baklje iz korone (ogromni oblaci plazme koji se lansiraju u svemir).
Tri rekorda
Ovaj prelet na Badnjak prvi je od tri predviđena rekordna prolaza. Sljedeća dva zakazana su za 22. ožujak te 19. lipanj sljedeće godine. Oba puta Parker bi se trebao doći površini Sunca na približno sličnoj udaljenosti.
Inače, u periodu dok se Parker približavao Suncu, naša zvijezda transformirala se iz mirnog stanja, takozvanog solarnog minimuma, u svoje trenutačno munjevito stanje, koje je obilježeno uzastopnim solarnim bakljama tijekom ovog ljeta. To je rezultiralo najsnažnijim aurorama u zadnjih 500 godina. Leteći kroz spomenutu baklju 2022. godine, podaci sa sonde Parker potvrdili su dugotrajnu hipotezu da masovne erupcije iz korone djeluju kao svojevrsni usisavač, čisteći prašinu sa svog puta i stvarajući gotovo savršeni vacuum.
Ako bilo koja solarna baklja poleti prema sondi, sama letjelica to neće moći vidjeti i zabilježiti jer će biti odsječena od kontrole misije, ali će to moći vidjeti druge letjelice koje promatraju Sunce, kao što je European Solar Orbiter.
Sunce je imalo najturbulentniju fazu u svom 11-godišnjem ciklusu prije samo dva mjeseca pa se znanstvenici nadaju kako će biti lansirana barem jedna solarna baklja koja će proći kroz isti komadić svemira kao i Parker. To bi dalo vrijedne podatke o tome kako se sunčeve energetske čestice ubrzavaju gotovo do brzine svjetlosti te o dinamikama svemirskim vremenskih uvjeta. To bi bilo vrijedno ne samo za proučavanje naše zvijezde, nego i drugih zvijezda u širem svemiru, kazali su znanstvenici za Space.com.
(Haber.ba)
