Amerika je otkrivena 1492.godine kada je Kristofor Kolumbo je prvi put kročio na Američko tlo. Ovaj događaj se uzima kao datum otkrivanja Amerike, iako danas mnogi historičari prihvataju da su Vikinzi posjećivali Ameriku i ranije. Mnogo kasnije kontinent je nazvan po drugom istraživaču, Amerigo Vespucciju.
Ovaj događaj je od velike važnosti na mnogim poljima. Prvo geografski, jer je naveo ljude u Srednjem vijeku, koji su do tada spaljivali svakog naučnika za iznošenje takve teze, da povjeruju da je Zemlja okrugla. Postoji mišljenje da iako je zvanični stav bio da je Zemlja ravna ploča, Kolumbo nikada ne bi ni krenuo na ovo putovanje da je to vjerovao, niti bi mu Španski kralj Ferdinand i kraljica Izabela to odobrili.
Dana 12. oktobra, prije zore ugledali su kopno, a u rano jutro ekspedicija se iskrcala na ostrvo Guanahaní (nalazi se u ostrvlju Bahami). Prije susreta s gostoljubivim domorocima Kolumbo je proglasio da ostrvo na koji su stupili pripada Španiji te ga je preimenovao u San Salvador (Sveti spasilac) – danas ostrvo Wotling u sklopu države Salvador. U nekoliko narednih sedmica Kolumbo se iskrcao na još nekoliko okolnih ostrva, uključujući ostrvo Kubu, koju je nazvao Juana u čast španske princeze, te na ostrvo koje je nazvao Espańola – kasnije krivo nazvanu Hispaniola (danas Dominikanska republika i Haiti), a sve u uvjerenju kako se nalazi u vodama Azije. U decembru Santa María se nasukala na obali Espańole. La Navidad, provizorn utvrđenje, sagrađena je od materijala koji je spašen prilikom nasukavanja broda, a u njoj je boravilo manje od 40 ljudi. Nina, pod Kolumbovim zapovjedništvom, i Pinta 1493. zaplovili su prema Španiji. Nakon što je oluja skrenula brod sa smjera plovidbe ka Azorskim ostrvima i potom ka Lisabonu Kolumbo je konačno pristao u Palos. Španski kraljevski par primio ga je s oduševljenjem te potvrdio časti garantovane mu u ugovoru. Odmah nakon dolaska Kolumbo je planirao i drugo putovanje sa 17 brodova i oko 1500 ljudi koji su napustili Španiju 1493. U okviru tog putovanja otkrio je niz antilskih ostrva (Dominica, Santa Cruz, Jamajka, Guadeloupe, Virgin i dr.)
Dana 27. novembra brodovi su pristali kod La Navidade gdje su našli uništenu tvrđavu, a njegove ljudi pobijene. Kolumbo je napustio ruine i u blizini današnjeg rta Isabella u Dominikanskoj republici, utemeljio grad Isabella (danas napušten) koji je postao prvo naselje Evropljanja u Novome svijetu. Napuštajući koloniju i odlazeći na istraživačko putovanje u ljeto 1494. pristao je na obalu Kube gdje je inzistirao da to nije ostrvo već dio azijskog kontinenta. Kada se Kolumbo vratio u Isabellu 29. rujna naišao je na neslogu koja se razvila među kolonistima, dio kojih se želio vratiti u Španiju. Jedan od najvećih problema s kojima se Kolumbo susretao bili su domoroci koji su u početku bili otvoreno prijateljski ali su kasnije postali izrazito ratoborni zbog brutalnosti Evropljana. Kolumbo je 1495. porazio velik broj domorodaca koje je prevezao u Španiju s namjerom da ih proda kao robove. Kraljica Isabella tome se usprotivila i preživjeli domoroci vraćeni su u Novi svijet.
Kraljevska istražiteljska komisija pristigla je u Isabellu 1495. godine. Razlog tome je bila uporna kritika Kolumbove politike. Kolumbo je utemeljio novi grad nazvan Santo Domingo i otplovio prema Španiji imenujući svog brata Bartolomeja zapovjednikom. Nakon dolaska u Španiju kraljevski je par obećao Kolumbu da će novčano potpomoći novu flotu, ali budući da je zanos za neproduktivnim poduhvatima iščezao prošlo je skoro osam godina dok nije zaplovio ka Novom svijetu s osam brodova. Kolumbo je na svoje treće putovanje krenuo 1498.
