Donosimo formule za izračunavanje stupnja debljine, koliko kalorija je potrebno tijelu, kako ih rasporediti po obrocima te u kojoj se hrani skrivaju kalorije opasne za zdravlje
U Hrvatskoj oko 60 posto ljudi ima prekomjernu težinu ili je debelo, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Istodobno, čak 35 posto djece nižih razreda osnovne škole ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.
Pritom je poseban problem činjenica da oko 60 posto djece koja u djetinjstvu imaju problema s kilogramima taj problem “vuku” i kasnije, odnosno povećan je rizik da će i u odrasloj dobi imati prekomjernu težinu, upozorili su ovih dana stručnjaci na konferenciji povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini.
Većina stručnjaka slaže se u tome da su glavni uzroci porasta pretilosti prvenstveno vezani uz promjenu načina života, koji karakterizira unos veće količine hrane od one koja nam je potrebna, s obzirom na smanjenu količinu kretanja i općenito fizičke aktivnosti, koje nosi suvremeni, sjedilački način života.
Sve manje na zraku
Značajan porast udjela djece koja imaju problema s viškom kilograma, među ostalim, treba pripisati činjenici da se sve manje igraju na zraku, a sve više vremena provode kod kuće uz ekrane, ističe doc. dr. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
No razlog tome je i neuravnotežena prehrana, koja je posebno značajna upravo u razdoblju odrastanja, jer zdrave prehrambene navike koje djeca steknu u ranom djetinjstvu utječu i na odabir hrane te način prehrane i u kasnijem životu, dodaje.
– Hrana bogata šećerima i mastima, a siromašna hranjivim tvarima je danas djeci najomiljenija. Takva hrana može biti bogata i solima, a s obzirom na sastav masti obiluje zasićenim mastima i trans masnim kiselinama vrlo štetnima za zdravlje. Sve češće u svakodnevnoj prehrani djece nalazimo ovakve namirnice koje su bogate takozvanim praznim kalorijama, poput slatkiša, deserata, slanih grickalica, zaslađenih negaziranih i gaziranih pića, pekarskih proizvoda i slično – upozorava doc. dr. Milanović.
Takva hrana nema nutritivnu vrijednost i najviše je povezana s debljinom, pa je treba svesti na minimum, tako što ćete ih rijetko kupovati, a djeci umjesto slatkiša ponudite voće, a ručak i večeru upotpunite povrćem i vodom, umjesto zaslađenih napitaka, savjetuje sugovornica.
No upravo odrasli, oni koji bi djeci trebali biti najbolji primjer, često nisu na visini zadatka. I dok mnogi možda i nastoje organizirati kvalitetniju prehranu kod kuće, na radnome mjestu rijetko planiramo obroke, nego najčešće jedemo usput, što nam dođe “pod ruku”, pogotovo ako nam nije dostupan ili nemamo vremena pojesti uravnoteženi obrok.
A kad jedemo usput, najčešće pojedemo puno više nego što nam zapravo treba, a nerijetko i ono što je za organizam štetno, što uvelike pridonosi nakupljanju kilograma, upozorava dr. med. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. 
Posljedice po zdravlje
– Pretilost ima jasne posljedice na zdravlje, i to na gotovo sve organske sustave. Iako se debljina najčešće povezuje s bolestima kardiovaskularnog sustava, ona je usko povezana i s nizom drugih bolesti, kao što su šećerna bolest, bolesti zglobova, bubrežne bolesti, plućne bolesti, pa čak i velik broj malignih bolesti – upozorava gastroenteorolog prof. dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.
Ako svakodnevno unosite određeni višak kalorija u organizam, važno je imati na umu da te kalorije treba potrošiti, odnosno da će se sve ono što ne potrošite s vremenom pretvoriti u višak masti i kilograma.
Također, ako imate višak kilograma ili ste pretili, svakako je dobro potražiti savjet stručnjaka o tome kako organizirati prehranu i kombinirati to s redovitom tjelesnom aktivnošću kako biste riješili problem. Pritom nije moguće dati univerzalni savjet koji vrijedi za sve jednako, jer u obzir treba uzeti dob, spol, način života, posao, kao i aktivnosti koje osoba obavlja u slobodno vrijeme, upozorava dr. Štimac.
