Kako je provedeno istraživanje?
Istraživanje je provedeno među gotovo 85 000 ljudi, u dobi od 40 do 69 godina, koji su nosili uređaje na zapešćima, danju i noću tjedan dana, kako bi pratili njihovu izloženost različitim razinama svjetla, navodi science alert.
Istraživanje se provodilo kroz devet godina te su potom proveli dodatnu studiju nad ljudima koji su razvili dijabetes tipa 2. Dokazalo se kako je većina njih bila izložena umjetnom svjetlu između ponoći i šest sati ujutro, prenosi N1.
Premda ne postoji konkretna poveznica između dijabetesa i umjetnog svjetla, studija je dokazala kako povećane doze umjetnog svjetla noću povećavaju rizik od metaboličkih poremećaja.
Sudionici koji su bili najizloženiji umjetnom svjetlu noću su imali čak 67 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Potencijalni problem umjetnog svjetla tokom noći
Istraživanja pokazuju da izlaganje umjetnom svjetlu noću, bilo da se radi o žutom svjetlu vaše lampe za čitanje ili plavom svjetlu vašeg pametnog telefona ili TV-a, može poremetiti vaše spavanje, prne
Drugi mogući čimbenici koji doprinose, poput spola osobe, genetskog rizika za dijabetes, prehrane, tjelesne aktivnosti, izloženosti dnevnom svjetlu, pušenja ili konzumiranja alkohola, nisu imali utjecaja na rezultate.
“Savjetovanje ljudi da izbjegavaju noćno svjetlo jednostavna je i isplativa preporuka koja bi mogla olakšati globalni zdravstveni teret dijabetesa tipa 2″, zaključuju autori studije, predvođeni istraživačima sa Sveučilišta Monash u Australiji.
Jedno od glavnih ograničenja studije je to što istraživači nisu mogli uzeti u obzir vrijeme obroka, što može utjecati i na cirkadijalni ritam i na toleranciju glukoze.
Nadalje, neki socioekonomski čimbenici, poput stambene situacije osobe, uzeti su u obzir na regionalnoj, a ne na individualnoj razini.
Potrebne su daleko rigoroznije studije prije nego što znanstvenici mogu uistinu razumjeti kako svjetlo noću utječe na cirkadijalni ritam i što to može učiniti za zdravlje tjelesnog metabolizma.
(Haber.ba)