Misterija ispod Sfinge: Fosil prahistorijskog krokodila dijeli čudnu sudbinu sa čuvenim spomenikom
Naučnici su u stijenama korištenim za gradnju Velike sfinge otkrili ostatke neobičnog prahistorijskog krokodila. Ovaj rijedak fosil ima nevjerovatnu sličnost sa slavnim spomenikom.
I u današnje doba napredne nauke i tehnologije, Drevni Egipat ostaje mjesto obavijeno velom tajne. Uprkos tome što je postojala prije hiljadama godina, gotovo nijedna druga civilizacija nije se mogla mjeriti s njegovom prostranošću, sofisticiranošću i naučnim inovacijama. Možda nijedan simbol ne dočarava taj uspjeh bolje od Velike piramide u Gizi, koja je najstarije svjetsko čudo. Nedavno su, međutim, naučnici otkrili drevnog krokodila skrivenog u kamenoj formaciji od koje je sagrađen njen susjed – Velika sfinga u Gizi.
Ova vrsta krokodila otkrivena je u istoj stijeni koja je korištena za izgradnju spomenika prije više od 4.000 godina. Pripadala je grupi krokodila ribojeda s izuzetno dugim i uskim njuškama, poznatih kao gavijali. Danas na Zemlji postoje samo dvije vrste gavijala, pri čemu je jedna kritično ugrožena, a druga ugrožena. Zanimljivo je da fosilu drevnog krokodila nedostaje vrh njuške, baš kao što Velikoj sfingi nedostaje vrh nosa. Hajde da saznamo nešto više o ovoj drevnoj vrsti gavijala, njegovom otkriću i tome šta nam ono govori o životu u dolini Nila prije više od četiri milenijuma.
Krokodili gavijali
Postoje obični krokodili, a postoje i krokodili gavijali. Pripadajući porodici Gavialidae, ovi gmizavci se jasno razlikuju po svojim nevjerovatno dugim i tankim njuškama. Dok aligatori i nilski krokodili imaju šire njuške prilagođene za ishranu raznolikim plijenom, gavijali su razvili njuške specijalizovane za hvatanje ribe u brzim riječnim tokovima.
Trenutno postoje samo dvije preživjele vrste gavijala, i obje su ograničene na Aziju. To su indijski gavijal na indijskom potkontinentu te lažni gavijal u Indoneziji i Maleziji. Ljudska ekspazija ozbiljno je ugrozila obje vrste; rudarstvo, izgradnja brana i slučajna utapanja učinili su sve današnje gavijale kritično ugroženim.
Međutim, u antičko doba gavijali su bili rasprostranjeni širom obalnih i slatkovodnih staništa u Evropi, Sjevernoj Americi i Africi. Upravo je u tom afričkom regionu pronađen jedan od najzanimljivijih fosila drevnog gavijala.
Prvo otkriće
Početkom 20. vijeka oko drevnih egipatskih lokaliteta vladala je velika arheološka aktivnost. To je rezultiralo nevjerovatnim otkrićima, uključujući i brojne biološke uzorke. Primjera radi, dvadesetih godina prošlog vijeka istraživači su iskopavali egipatsku formaciju Mokattam. Ovaj sloj eocenskog krečnjaka korišten je i za klesanje Velike sfinge u Gizi.
Tokom tih iskopavanja istraživači su naišli na fosile, među kojima je bio i drevni krokodil. Njemački paleontolog Vilhelm Oto Ditrih Miler formalno ga je opisao 1927. godine pod nazivom Tomistoma cairense. Potpuna lobanja holotipa potom je prebačena u Njemačku i smještena u muzej u Štutgartu. Ipak, nedavne detaljne analize ovih fosila donijele su zapanjujuće novo otkriće.
Reklasifikacija vrste
Nova studija, objavljena u časopisu Royal Society Open Science, detaljno opisuje istraživanje tima naučnika koji su ponovo pregledali fosile drevnog krokodila. Međunarodni tim stručnjaka iz Ujedinjenog Kraljevstva, Švedske, Njemačke i Egipta analizirao je nekoliko fosila, uključujući i gotovo kompletnu lobanju krokodila iz formacije Mokattam.
Koristeći kompjutersku tomografiju, istraživači su zavirili unutar lobanje i uočili nekoliko karakteristika po kojima se ona razlikuje od vrste Tomistoma cairense, uključujući i izdignuti greben oko očiju. To ih je navelo da fosil premjeste u novi rod, nazvavši ga Herugavialis cairensis.
Zanimljivo je da fosilu nedostaje vrh njuške, baš kao što Velikoj sfingi nedostaje vrh nosa. Prepoznuvši ove paralele, istraživači su drevnog gavijala nazvali u čast drevnog egipatskog božanstva. Kako je koautor studije, profesor Filip Manion sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), objasnio u saopštenju za javnost: „S obzirom na ovu podudarnost, odlučili smo da novog krokodila nazovemo po egipatskom bogu Heruu, koji je možda poslužio kao inspiracija za ovaj spomenik.“
Šira perspektiva
Gavijali su danas izuzetno rijetki, ali su nekada živjeli na gotovo svakom kontinentu, od Južne Amerike do Afrike, Azije i Evrope. Tokom eocena, prije otprilike 50 miliona godina, obitavali su čak i na britanskom ostrvu Šepi. Novopisana vrsta nije bila jedini krokodil u prahistorijskom Egiptu; regije koje su danas suha obala nekada su bile potopljene vodama Sredozemnog mora, pružajući dom za najmanje još dvije vrste gavijala.
Ovo najnovije otkriće – ili bolje rečeno ponovno otkriće – naglašava bogatu historiju i široku rasprostranjenost ovih dugonjastih krokodila. Kako je zaključio vodeći autor studije, dr. Pol Berk: „Gavijali su danas kritično ugroženi, ali iza sebe imaju bogatu historiju za koju malo ljudi zna. Nekada su živjeli širom svijeta, od Evrope i obiju Amerika do Azije.“
