Najbolje naučnofantastične knjige objavljene u proteklih nekoliko godina

Dvadesete godine dvadeset prvog vijeka pružile su piscima naučne fantastike pregršt uznemirujućeg materijala za rad: vještačku inteligenciju, pandemije, globalno zagrijavanje, algoritamsku manipulaciju, uređivanje gena, biohaking i potragu za besmrtnošću. Rezultat je impresivan niz spekulativnih knjiga koje pokreću hitna pitanja ili vode neke od ovih zabrinjavajućih ideja do krajnjih zaključaka.

Ova lista se osvrće na neke od najvažnijih naučnofantastičnih romana posljednjih godina, od suptilnosti knjige What We Can Know do svemirske akcione komedije Murderbot. Ovdje bi se trebalo pronaći ponešto za svaki ukus ljubitelja naučne fantastike.

6 ‘Sea of Tranquility’ (2022)

„Nijedna zvijezda ne gori vječno.“ Sea of Tranquility je neobično elegantna naučnofantastična priča. Crpeći inspiraciju iz romana Cloud Atlas, složena radnja se odvija kroz četiri različita vremenska perioda: jedan 1912. godine, jedan 2020., jedan 2203. i jedan 2401. godine. Među centralnim likovima su Olivija Luvelin, spisateljica koja živi u budućnosti u kojoj je čovječanstvo uspostavilo kolonije na Mjesecu, i Gasperi-Žak Roberts, čovjek koji istražuje čudne događaje koji naizgled dovode u pitanje konvencionalno razumijevanje vremena.

Uz put, autorka Emili St. Džon Mandel vješto spaja putovanje kroz vrijeme, istorijsku fikciju, spekulativnu tehnologiju i pitanja o prirodi stvarnosti. Zaista, ovo je pametna i osjećajna knjiga, sa naglaskom na temama i emocijama. Pitanja o simuliranoj stvarnosti i istorijskoj neizbježnosti na kraju postaju pitanja o tome kako ljudi pronalaze smisao u životima koji su kratki i često neizvjesni.

5 ‘Alien Clay’ (2024)

Slika preko Orbit-a

„Život nalazi put.“ Ovu izvanrednu knjigu napisao je Adrian Čajkovski, vjerovatno najpoznatiji po serijalu Children of Time. Ovo je priča o političkoj opresiji, pobuni, tjelesnom užasu i vanzemaljskim superorganizmima. Radnja romana Alien Clay odvija se na Kilnu, udaljenoj planeti sa izuzetno složenim ekosistemom. Protagonista, naučnik i disident Arton Dagdev, prognan je tamo od strane autoritarne vlade. On počinje da istražuje bizarne životne forme ove planete, koje dovode u pitanje sve njegove (i čitaočeve) pretpostavke o biologiji i evoluciji.

Čajkovski ima dar za kreiranje maštovite vanzemaljske biologije, što je ovdje i te kako dolazilo do izražaja. Organizmi na Kilnu postoje unutar čvrstih mreža bioloških odnosa, zbog čega je teško reći gdje jedan životni oblik završava, a drugi počinje. Umjesto da budu vođena konkurencijom, ova bića su kooperativna i međusobno povezana, što predstavlja lijepu suprotnost brutalnoj društvenoj dinamici sa kojom se likovi bore.

4 ‘Network Effect’ (2020)

Slika preko Macmillan-a

„Mrzim što imam emocije u vezi sa stvarnošću.“ Network Effect je bio prvi cjeloviti roman u popularnom serijalu Murderbot Diaries, koji je nedavno adaptiran u zabavnu seriju u kojoj glumi Aleksander Skarsgord. Radnja se vrti oko robota koji je hakovao sopstveni kontrolni modul i stekao slobodnu volju, koju uglavnom koristi… za gledanje sapunica. Iako je inteligentan i naoružan zastrašujućim borbenim vještinama, Murderbot ima duboko nelagodan odnos sa sopstvenom nadolazećom sviješću o ličnom identitetu.

Što se tiče zapleta, ovaj dio uključuje istraživačke ekspedicije, humanoide sivkastih lica, crvotočine, vanzemaljsku kontaminaciju i planetu koja nosi šarmantan naziv „Planeta kuge pakla“. Međutim, iako neke od ovih ideja djeluju kao uobičajeni naučnofantastični klšei, priče o Murderbotu se ističu time što su neobično duhovite, pokretane suvim, često iznerviranim unutrašnjim komentarima naslovnog lika. Ovdje ima pregršt akcije, zajedno sa simpatičnim glavnim likovima, uključujući samu mašinu koja voli televiziju.

3 ‘Project Hail Mary’ (2021)

Slika preko Ballantine Books

„Udari me pesnicom.“ Project Hail Mary privlači veliku pažnju zahvaljujući nevjerovatno zabavnoj filmskoj adaptaciji, ali originalni roman je i te kako vrijedan čitanja, čak i ako ste već pogledali film. Ovdje se Endi Vir, autor romana Marsovac, vraća terenu koji najbolje poznaje: snalažljivom protagonistu koji se suočava sa naizgled nemogućim problemima. Rilend Grejs se budi na svemirskom brodu bez sjećanja o tome ko je ili zašto su njegovi kolege astronauti mrtvi.

Postepeno otkriva da je on posljednja nada čovječanstva da spriječi katastrofu u koju je umiješan misteriozni mikroorganizam koji crpi energiju iz Sunca. Da bi uspio u svojoj misiji, mora riješiti različite zastrašujuće inženjerske probleme i naučne zagonetke. Pravo dostignuće je, međutim, odnos koji se razvija između Grejsa i Rokija, vanzemaljskog inženjera koji se suočava sa sličnom očajnom situacijom, pretvarajući ovu priču iz naučne fantastike o preživljavanju u dirljivu komediju o prijateljstvu.

2 ‘What We Can Know’ (2025)

Slika preko Jonathan Cape

„Prošlost je tuđa zemlja.“ Ova naučnofantastična drama autora Iana Makjuana predstavlja jedno od najzanimljivijih ostvarenja u žanru posljednjih godina. Ona je spekulativna, ali suptilna i prigušena, oslanjajući se više na psihologiju i trodimenzionalne likove nego na ideje visokog koncepta. Smješten uglavnom u 22. vijek, roman What We Can Know je ispričan iz perspektive Toma Metkalfa, naučnika koji proučava književnost i kulturu ranog 21. vijeka.

Svijet u kojem živi transformisan je ekološkom katastrofom i porastom nivoa mora, kao i naprednom vještačkom inteligencijom i ožiljcima nuklearnih sukoba. Ipak, knjiga je fokusirana na naše sopstveno vrijeme, a ne na Tomovo. Njegov istraživački projekat, koji proučava izgubljenu pjesmu iz 2014. godine, postaje pametan način na koji Makjuan drži ogledalo ekscentričnostima i manama čovječanstva iz 2010-ih i 2020-ih godina, istovremeno nudeći uzbudljivu priču.

1 ‘Klara and the Sun’ (2021)

Slika preko Vintage

„Srce o kojem govoriš možda je zaista najteži dio Džozi.“ Ovo je najnoviji dragulj iz pera Kazua Išigura, koji je takođe napisao potresnu naučnofantastičnu priču Never Let Me Go. Ovdje upoznajemo Klaru, vještačku prijateljicu, sofisticiranog androida na solarni pogon dizajniranog da pruži društvo djeci. Ona posjeduje izuzetne sposobnosti opažanja, ali ljudski svijet razumije nesavršeno. Takođe ima intenzivnu, gotovo religioznu odanost Suncu.

Kroz njenu neobičnu perspektivu, Išiguro nam prikazuje društvo transformisano ekonomskom nejednakošću, nevjerovatnom novom tehnologijom i promjenom ideja o tome šta ljudska bića čini vrijednim. Osnovno pitanje ovdje je: Postoji li nešto jedinstveno u nama što se nikada ne može replikovati, ili smo svi mi samo podaci koji bi se teorijski mogli klonirati? Radnja dobija na zamahu nakon što Klara biva kupljena kao pratnja za teško bolesnu tinejdžerku Džozi i postaje sve odlučnija da je zaštiti.

Izvor: Collider (Zabava & Film)