Allah Svemogući palmu i hurmu spominje na mnogo mjesta u Kur’anu i obavještava nas da su hurme hrana stanovnika Dženneta. U čemu je onda tajna ove veoma hranljive voćke? Je li moguće koristiti hurme kao lijek za neke bolesti? Šta o hurmama kazu današnji naučnici?
Hurme imaju širok spektar zdravstvenih dobrobiti zbog kojih se smatraju najzdravijim voćem na Zemlji, piše Hayat.
Posebno su značajne vegetarijancima s obzirom na to da sadrže neke tvari koje su važne za normalno funkcioniranje organizma, a ne mogu se lako pronaći u namirnicama biljnog porijekla.
Bez obzira na to koju vrstu hurmi konzumirate, vaš organizam će vam biti zahvalan, a u nastavku teksta saznajte zašto.
Ovo se voće koristi u različitim dijelovima svijeta, a važan je dio prehrane u arapskim zemljama. Zanimljivo je da se datulje proizvode u 35 različitih zemalja na oko 2,9 miliona hektara. Glavne zemlje koje uzgajaju i prodaju datulje jesu Egipat, Saudijska Arabija, Irak, Iran, Pakistan, Ujedinjeni Arapski Emirati, Alžir, Libija, Tunis i SAD te u manjim količinama Španija, Meksiko, Jemen i Palestina.
Smatra se da datulja potiče iz sjeverne Afrike. Danas je raširena u svim suptropskim predjelima, prvenstveno iz komercijalnih razloga. Iako se uzgaja i u tropskim krajevima, tamo plodovi ne sazrijevaju dobro, što je posljedica visoke vlažnosti. Plodovi datulje veoma su važni u prehrani lokalnog stanovništva. Zašto je to baš tako, nije teško odgonetnuti.
Mesnati dio ploda hurme sadrži 44 – 88 % svih šećera (glukoza i fruktoza), vodu, proteine, vitamine, minerale te visok udio vlakana.
Energetska vrijednost hurmi u količini od 100 g, ovisno jesu li u pitanju svježe hurme ili ipak sušene, iznosi 150 – 310 kcal.
Udio masnih kiselina je u hurmama nizak, dok sjemenka sadrži oko 50 % oleinske kiseline. Mineralno bogatstvo datulje se temelji na kaliju (ima ga najviše oko 0,9 %), kalciju, kobaltu, bakru, željezu, natriju i cinku.
Hurme sadrže i fluor koji je izuzetno bitan za zaštitu zuba od karijesa te selen koji je važan za normalan rad imunološkog sistema. Vjeruje se kako hurme imaju učinkovito djelovanje u liječenju raka, za šta je zaslužan upravo selen.
Naučno istraživanje obavljeno 2010. godine u poznatom časopisu Journal of Applied Sciences Research donosi saznanja o proteinskom sadržaju hurmi koji obuhvata čak 23 vrste aminokiselina, od kojih neke nisu prisutne ni u najpopularnijim plodovima (npr. narandžama, jabukama i bananama). Tu je i određena razina pektina koji je također važan za zdravlje.
Naučno istraživanje obavljeno 2010. godine u poznatom časopisu Journal of Applied Sciences Research donosi saznanja o proteinskom sadržaju hurmi koji obuhvata čak 23 vrste aminokiselina, od kojih neke nisu prisutne ni u najpopularnijim plodovima (npr. narandžama, jabukama i bananama). Tu je i određena razina pektina koji je također važan za zdravlje, piše Hanuma.
Nadalje, vitamini su u datuljama prisutni u malim količinama. Prije svega sadrže lutein i zeaksantin, tzv. vitamine na oči.
Ilustracija
Lutein i zeaksantin se ubrajaju u skupinu karotenoida. Djeluju kao antioksidansi koji štite retinu (mrežnicu oka) od mogućih oštećenja izazvanih svjetlom. Istraživanje objavljeno 2007. ukazuje na to da je manje vjerovatno da će makula oka degenerirati kako ljudi stare ako su konzumirali namirnice bogate ovim tvarima.
Poznati nutricionistički časopis International Journal of Food Sciences and Nutrition donosi naučno sistraživanje koje je proučavalo određene sastojke hurmi. Osim što sadrže visok postotak ugljikohidrata koji našem tijelu osiguravaju potrebnu energiju, datulje imaju zavidan raspon dijetalnih vlakana, minerala, proteina i vitamina.
Istraživanje također potvrđuje da hurme imaju značajan izvor oleinske kiseline u svojem sjemenu, a sadrže i elementarni fluor koji je koristan za zaštitu zuba od propadanja.
Ovakva naučna istraživanja poboljšavaju naše znanje i povećavaju zahvalnost na datuljama zbog njihove zdravstvene uloge.
Nutritivna vrijednost 100 g sušenih datulja je, ovisno o stupnju sušenja, 260 – 310 kcal. U njima se nalazi:
– masti (ukupno) – 0,39 g
– kolesterol – 0 g
– natrij – 2 mg
– ugljikohidrati – 75,03 g
– vlakna – 8 g
– šećeri – 63,35 g
– proteini – 2,45 g.
Svježa hurma sadrži 150 kcal/100 g. Kod nje je količina ugljikohidrata dvostruko manja i varira 35 – 40 g.
(Haber.ba)
