Nevidljiva prijetnja iz zraka: Kako zagađenje ubrzava razvoj glaukoma i mrene
Naučnici otkrivaju iznenađujuću povezanost između zagađenosti zraka i oboljenja očiju. Saznajte zašto sitne čestice mogu ozbiljno ugroziti vaš vid i šta kažu najnovija istraživanja.
Starenje se oduvijek smatralo jednim od glavnih faktora rizika za razvoj glaukoma i mrene (katarakte). Međutim, kako naučnici pomnije prate promjene na očima tokom životnog vijeka, sve više uviđaju da značajnu ulogu u ovim oboljenjima igra i sredina u kojoj živimo – tačnije, izloženost zagađenom zraku.
Glaukom, oboljenje koje pogađa oko 80 miliona ljudi širom svijeta, obuhvata grupu bolesti koje oštećuju očni živc. Taj živac prenosi vizuelne informacije iz oka u mozak, a njegovo oštećenje može dovesti do trajnog gubitka vida, obično počevši od periferije. Katarakta je još rasprostranjenija i pogađa više od 94 miliona ljudi globally; nastaje kada očna sočna muti, što uzrokuje zamagljen vid i, na kraju, sljepilo.
Zagađenje zraka kao novi faktor rizika
Iako godine i zdravstvena stanja poput dijabetesa povećavaju rizik od oba oboljenja, opsežan pregled 41 studije sugeriše da ljudi koji udišu zagađeniji zrak mogu biti u znatno većoj opasnosti. Istraživanje, predstavljeno na 44. kongresu Evropskog udruženja hirurga katarakte i refraktivne hirurgije u Londonu, okupilo je dokaze iz desetina studija koje obuhvataju milione ljudi iz istočne Azije i Velike Britanije.
Budući da su ove studije opservacijskog karaktera, one prvenstveno pokazuju jasnu vezu, a ne direktan uzročno-posljedični odnos. Ipak, stručnjaci ističu da ovo otkriće potpuno mijenja perspektivu. „Ovo reframira glaukom i kataraktu kao stanja koja oblikuje mjesto na kojem živite i dišete, a ne samo koliko dugo ste živjeli“, izjavio je koautor studije dr. Ahmed Alnabihi, oftalmolog sa Očne specijalističke bolnice i istraživačkog centra King Khaled u Saudijskoj Arabiji.
PM2.5 čestice pokazuju najjasniju vezu
Istraživači su analizirali uticaj različitih zagađivača, uključujući lebdeće čestice različitih veličina (poput finih PM2.5 i krupnijih PM10 čestica), kao i azot-dioksid, sumpor-dioksid, ozon i ugljen-monoksid. Pokazalo se da sitne čestice PM2.5 – čiji je promjer 2,5 mikrometara ili manji – imaju najsnažniju i najdosljedniju povezanost sa razvojem glaukoma i mrene.
Osobe sa najvećom izloženošću PM2.5 česticama imale su za 70% veće šanse za razvoj glaukoma u poređenju sa onima koji su živjeli u čistijim područjima. Pored toga, umjereno povećanje koncentracije ovih čestica bilo je povezano sa osam posto većom vjerovatnoćom za glaukom i četiri posto većim rizikom od nastanka katarakte.
Zašto su oči posebno osjetljive?
Iako tačni biološki mehanizmi još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni, naučnici naglašavaju da su PM2.5 čestice dovoljno male da prodru u ljudski organizam. Kada dospiju u tijelo, mogu pokrenuti oksidativni stres – stanje u kojem štetne molekule nadvladaju prirodnu odbranu organizma i uzrokuju oštećenja ćelija.
Za razliku od pluća ili probavnog sistema, površina oka se nalazi u direktnom, neprekidnom kontaktu sa vanjskim zrakom. To zagađivačima pruža jedinstven i direktan put do osjetljivih očnih tkiva, gdje mogu oštetiti bjelančevine u očnom sočivu ili izazvati dugotrajnu, tihu upalu koja postepeno narušava zdravlje očnog živca.
Ključne činjenice o uticaju zračenja i zagađenja na oči
- Direktan kontakt: Površina oka nema zaštitnu barijeru protiv vanjskog zraka poput drugih unutrašnjih organa.
- Opasne PM2.5 čestice: Sitne čestice prodiru duboko u organizam i mogu izazvati oksidativni stres i oštećenje ćelija mrežnjače.
- Rizik od glaukoma: Dugotrajna izloženost zagađenju znatno povećava šanse za oštećenje optičkog nerva.
Napomena: Ovaj članak je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Ukoliko primijetite bilo kakve probleme sa vidom, obavezno se obratite ljekaru ili specijalisti oftalmologu.
Izvor: Live Science (Nauka & Svemir)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?
