Opsežna studija otkriva: Kada zapravo počinje fizičko starenje i zašto nikada nije kasno za pokret
Iako većina nas misli da vrhunac snage traje dugo, opsežno istraživanje otkriva da fizički pad počinje već u sredim tridesetim. Saznajte šta se zapravo mijenja u našem tijelu.
Starenje možda počinje utjecati na vaše fizičke sposobnosti mnogo ranije nego što očekujete. Izvanredna švedska studija koja je trajala čak 47 godina pokazala je da kondicija, mišićna izdržljivost i fizičke performanse uglavnom počinju opadati oko 35. godine života, čak i kod ljudi koji ostaju fizički aktivni.
Ipak, ovi rezultati donose i veoma ohrabrujuću poruku. Iako vježbanje ne može u potpunosti spriječiti fizičke promjene povezane sa starenjem, uvođenje redovne fizičke aktivnosti u odraslom dobu i te kako može donijeti značajna poboljšanja u pogledu snage i kondicije.
Istraživači sa čuvenog švedskog instituta Karolinska proveli su skoro pet decenija prateći kako se fizičke sposobnosti ljudi mijenjaju s godinama. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Journal of Cachexia, Sarcopenia and Muscle, pomažu nam da shvatimo kada fizički pad zapravo počinje, kako napreduje i zašto je ostanak u pokretu važan tokom cijelog života.
Sedmogodišnje praćenje otkriva kada fizička sprema dostiže vrhunac
Ovo istraživanje je bilo dio švedske studije o fizičkoj aktivnosti i kondiciji (SPAF), koja je pratila 427 nasumično odabranih muškaraca i žena rođenih 1958. godine. Učesnici su prolazili kroz fizičke procjene tokom 47 godina, počevši od svoje 16. pa sve do 63. godine života.
Za razliku od većine ranijih istraživanja o fizičkom starenju koja su upoređivala ljude različitih godina u jednoj tački vremena, ovaj projekat je iznova i iznova posmatrao iste pojedince kako stare. Ta razlika je izuzetno važna jer fizičke sposobnosti znatno variraju od osobe do osobe, pa je praćenje istih ljudi dalo mnogo precizniju sliku.
Procjene su obuhvatale aerobnu kondiciju, mišićnu izdržljivost i snagu mišića. Aerobna kondicija opisuje koliko efikasno tijelo koristi kiseonik tokom vježbanja, dok snaga mišića odražava sposobnost brzog stvaranja sile, što je ključno za aktivnosti poput skakanja, penjanja uz stepenice i održavanja ravnoteže.
Rezultati su otkrili dosljedan obrazac: aerobna kondicija i mišićna izdržljivost su obično dostizale najviši nivo između 26. i 36. godine, nakon čega su performanse počinjale opadati. Neke sposobnosti, posebno eksplozivna snaga mišića, svoj vrhunac su doživjele čak i ranije.
Pad je u početku bio blag, ali se s godinama ubrzavao. Do 63. godine, prosječan učinak u svim mjerenjima opao je za otprilike 30 do 48 posto u odnosu na maksimalne vrijednosti. Zanimljivo je da su ovi trendovi bili isti i kod muškaraca i kod žena.
Vježbanje usporava starenje, čak i nakon 35. godine
Jedan od najupečatljivijih nalaza jeste da redovna fizička aktivnost nije u potpunosti spriječila opadanje povezano sa starenjem. Čak su i ljudi koji su cijelog života bili aktivni pokazivali znake smanjenja performansi kako su starili.
Međutim, vježbanje je igralo presudnu ulogu u tome koliko su dobro ti ljudi očuvali svoje sposobnosti. Učesnici koji su postali fizički aktivni u odraslom dobu ostvarili su poboljšanja fizičkog kapaciteta od oko 5 do 10 posto. Oni koji su već u mladosti bili aktivni lakše su održavali dobru kondiciju i snagu tokom cijelog života.
“Nikada nije kasno da počnete da se krećete. Naša studija pokazuje da fizička aktivnost može usporiti pad performansi, čak i ako ga ne može u potpunosti zaustaviti”, ističe dr Maria Westerståhl, vodeća autorica studije.
Zašto tijelo gubi snagu?
Naučnici još uvijek istražuju zašto fizičke performanse počinju opadati relativno rano u odraslom dobu. Smatra se da ulogu igra više bioloških procesa, uključujući promjene u mišićnim ćelijama, nervnom sistemu i sposobnosti tijela da proizvodi energiju.
Jedan od mogućih krivaca su mitohondrije, sićušne strukture unutar ćelija koje pretvaraju hranljive materije u upotrebljivu energiju. Vremenom mišići mogu izgubiti i na masi, što vodi ka stanju poznatom kao sarkopenija, a koje svakodnevne aktivnosti čini znatno težim.
Zdravlje srca i dugoročne koristi
Važnost održavanja fizičke kondicije daleko prevazilazi samu mišićnu snagu. Naknadna istraživanja pokazala su da ljudi sa boljom aerobnom kondicijom u mlađim godinama imaju elastičnije krvne sudove i znatno manji rizik od kardiovaskularnih oboljenja u trećem dobu.
Bilo da počnete vježbati u tridesetim, pedesetim ili kasnije, uvođenje više kretanja u svakodnevnu rutinu i te kako se isplati za očuvanje zdravlja i samostalnosti u starijem dobu.
