Historijski “Bazar nevjesta” u gradu Nazaretu, gdje Palestinci žive na sjeveru Izraela, vratio je svoj sjaj uz pomoć radnji koje otvaraju žene.
Novi zavjet spominje Nazaret kao prebivalište Isusa Krista tokom njegova djetinjstva. Danas je grad jedno od važnih kršćanskih svetišta te ima 72.200 stanovnika.
Nazaret, koji je uglavnom naseljen Palestincima koji su izraelski državljani, poznat je kao najveći arapski grad u Izraelu.
Historijska čaršija u Starom gradu u Nazaretu obnovljena je 2019. godine od strane neprofitne organizacije pod vodstvom Palestinaca. U području zvanom “Bazar nevjesta”, oko deset Palestinki otvorilo je prodavnice i uredilo historijski bazar.
Mnogi poslovi koje vode palestinske žene, od lokala za hranu i piće do smještaja, od umjetničkih galerija do palestinskih tradicionalnih rukotvorina, vratili su bazaru nekadašnji sjaj.
Emane Totar (28) iz grada Reyne rekla je da je tokom posjete bazaru došla na ideju da otvori radnju na tom području.
“Ulica u kojoj se nalazimo zove se ‘Bazar nevjesta’. Sve mlade su dolazile ovdje i završavale svadbene kupovine. Sada je ovo opet ‘Bazar nevjesta’, jer su sve prodavnice od mog kafića do kraja ove ulice. Pripadaju Palestinkama”, ispričala je Totar.
Prema njenim riječima, Stari grad i historijska čaršija u Nazaretu godinama su bili zapušteni, ali su danas uz učešće Palestinki dobili novo lice.
Ističući da žene u Palestini uprkos svim poteškoćama jačaju svoju ulogu u društvu, Totar je napomenula da su palestinske žene danas postigle mnogo toga u obrazovanju, biznisu i umjetnosti.
Sena Husin Mezber (67), koja u svojoj radnji izlaže palestinske tradicionalne rukotvorine, izjavila je da je rođena u četvrti Starog grada u kući koja se nalazi u neposrednoj blizini njenog trenutnog radnog mjesta.
“Kada sam bila mala, hodala sam ovom ulicom do škole. Ovo mjesto je bilo pravi bazar. Svako jutro su magarci šetali pored nas ovom ulicom. Kamile bi prolazile”, podsjetila je Mezber.
Sedi za šivaćom mašinom sa šarenim šalom oko vrata, objašnjavajući da se odavde preselila nakon udaje 1975. godine.
Mezber je navela da se uključila u projekat kada je čula za renoviranje bazara.
Kazala je da je potencijal historijskog bazara u Starom gradu veoma velik jer ga kršćanski hodočasnici posjećuju kada dođu u “Svete zemlje”.
Navodeći da većinu obnovljenih radnji u istorijskoj čaršiji vode Palestinke, Mezber je rekla da je Palestinkama u prošlosti bilo teško da napuste svoj dom, djecu su odgajale kod kuće, ali su Palestinke sada više uključene u biznise jer muškarci pomažu ženama i dijele odgovornosti.
Palestinska novinarka Maggie Aluti rekla je da je tokom renoviranja historijskog bazara u gradu otvoren palestinski kulturni centar i da su održane “radionice na kojima mlade palestinske djevojke uče tradicionalne rukotvorine starijih generacija”.
Visoko.co.ba/federalna.ba/AA
Izvor: Visoko.co.ba
