Razlog tome je što plijesan na jednoj tačci može značiti da se proširila kroz cijeli hljeb jer micelij (vegetativni dio plijesni) prodire duboko u namirnicu. Bez obzira koliko je plijesan naizgled mala ili lokalizirana, bolje je izbjeći konzumaciju takvog hljeba jer to može predstavljati zdravstveni rizik.
Iako možda zvuči proturječno jer konzumiramo sireve s plemenitom plijesni, u ovom slučaju se radi o različitim vrstama plijesni. Neki tipovi plijesni, poput Aspergillusa i Penicilliuma, povezani su s alergijama i mogu izazvati simptome poput proljeva, grčeva, pa čak i respiratornih problema kod osoba s astmom. Plijesan može također ispuštati mikotoksine, toksične tvari koje štetno djeluju na zdravlje.
Plijesan se javlja na vlažnim i toplim mjestima, a u proizvodima poput hljeba, može brže nastati na dijelu koji je bliže izvoru topline, poput tostera, ili onom dijelu koji ima veću izloženost zraku i vlazi, kao što je otvor vrećice. To znači da iako neki dijelovi hljeba izgledaju čisti, plijesan može već prodrijeti u ostatak proizvoda.
Kako biste spriječili pojavu plijesni, hljeb možete čuvati u frižideru, što će produžiti njegov rok trajanja bez ikakvih zdravstvenih rizika. Komercijalno pripremljen hljeb ne mijenja značajno teksturu ni okus ako se skladišti u frižideru, a može se čuvati i do dvije sedmice. Za dugoročno čuvanje, najbolje je staviti hljeb u zamrzivač. Ukoliko imate sumnje u kvalitetu hljeba, najbolje je da ga bacite, prenosi Radiosarajevo.
(Haber.ba)
