Morski psi možda nisu toliko odgovorni za rijetke napade na ljude koliko se ranije smatralo. Prema novoj studiji, naučnici tvrde da dio ugriza morskih pasa zapravo predstavlja oblik samoobrane.
Istraživanje, provedeno od strane francuskih morskih biologa, objavljeno je u časopisu Frontiers in Conservation Science. Analizom globalnih podataka o napadima morskih pasa, istraživači su utvrdili da oko 5 posto ugriza ima obrambeni karakter, a ne predstavlja pokušaj lova na plijen. Ovi nalazi mogli bi doprinijeti prevenciji budućih napada.
Vodeći autor studije, Erik Klua, stručnjak za morske pse sa Sveučilišta PSL, započeo je istraživanje inspiriran vlastitim terenskim zapažanjima u Francuskoj Polineziji.
“Odgovorni su ljudi, a ne morski psi”
Tamo je često slušao priče o ribarima koji su ubijali morske pse zarobljene u mrežama. Ponekad bi ti morski psi ugrizli ribare ako ih ovi ne bi odmah usmrtili. Također je zabilježio slučajeve gdje su morski psi napali ribare koji su pod vodom lovili s harpunima, očito braneći svoj plijen.
– Detaljnijom analizom došlo se do modela tog obrambenog mehanizma koji upućuje na odgovornost ljudi, a ne morskih pasa, za ovu vrstu incidenata – rekao je Klua za portal Gizmodo.
Istraživači su prvo proučili napade u Francuskoj Polineziji između 2009. i 2023., analizirajući 74 slučaja gdje je motivacija bila djelomično jasna. U četiri slučaja, odnosno 5 posto, utvrđeno je da su napadi bili samoobrambeni.
Paradoks samoobrane
Tim je potom analizirao Globalnu bazu podataka o napadima morskih pasa, koja sadrži oko 7000 ugriza od 1863. godine. Fokusirali su se na “izazvane” napade, gdje su ljudi bili u neposrednoj blizini morskih pasa. U toj grupi, oko 5 posto, odnosno 322 ugriza, ispunjavalo je kriterije samoobrane.
Kriteriji uključuju ugrize koji slijede nakon ljudskih radnji doživljenih kao agresivne, pri čemu su ozljede površinske, ali se mogu ponavljati. Paradoksalno, obrambeni ugriz može biti izrazito nasilan u odnosu na radnju koja ga je izazvala. Na primjer, nasukani morski pas može agresivno ugristi osobu koja pokušava vratiti ga u more. Klua objašnjava da takva reakcija može proizaći iz očajničke borbe za opstanak.
– Rezultati ove studije pokazuju da morski psi, kao i svaka druga životinja ili čovjek, imaju pravo na samoobranu kad je njihov opstanak ugrožen – rekao je Klua.
“Ne prilazite morskim psima”
– Također pokazuju da, protivno intuiciji, nije preporučljivo pokušavati pomoći morskom psu u nevolji jer on takvu gestu neće nužno protumačiti pozitivno i može reagirati agresivno – dodao je.
Tim se nada da će otkrivanje motiva iza ugriza pomoći u sprječavanju napada. Preporučuju izbjegavanje bliskog kontakta s morskim psima, čak i ako djeluju bezopasno ili im je potrebna pomoć. Također savjetuju da se u vodama gdje obitavaju morski psi nikad ne pliva samostalno, jer grupe smanjuju rizik od napada.
Klua napominje da stajanje u mjestu neće obeshrabriti morskog psa koji vas vidi kao plijen. Ako do napada dođe, potrebno je pokušati se braniti.
Morski psi se boje ljudi
Istraživači ističu da se morski psi uglavnom plaše ljudi, što čini napade rijetkima, a smrtne ishode još rjeđima. U 2024. godini zabilježeno je samo 88 ugriza i sedam smrtnih slučajeva širom svijeta. Za usporedbu, nilski konji godišnje usmrte oko 500 ljudi, dok komarci, putem bolesti poput malarije, uzrokuju preko pola miliona smrti godišnje.
Stoga, iako je oprez potreban u vodama s morskim psima, mediji i javnost ne bi trebali pretjerivati s rizikom od napada.
– Osim što želimo smanjiti broj ugriza na terenu, nadamo se i da će naš rad promijeniti pogled novinara na ovu temu. Ne treba automatski kriviti životinje, već poticati ljude da budu svjesniji svoje odgovornosti. – rekao je Klua.
Tim planira dalje istraživati druge vrste ugriza, poput onih motiviranih radoznalošću, kako bi provjerili percipiraju li morski psi ljude kao potencijalni plijen.
(Haber.ba)
