Home Nauka Šta boje govore o našem porijeklu?

Šta boje govore o našem porijeklu?

Grupa međunarodnih naučnika uspjela je da poveže porijeklo ispitanika sa osjećanjima koje različite boje bude u njima

Rezultati studije pod nazivom A machine learning approach to quantify the specificity of colour–emotion associations and their cultural differences (Korištenje mašinskog učenja za utvrđivanje specifičnosti asocijacije boja i osjećanja i njihove kulturološke razlike), objavljena krajem septembra u časopisu Royal Society Open Science, pokazuju da osjećanja koja različite boje izazivaju kod ljudi zavise od toga iz koje oni zemlje dolaze. Procenat tačnog povezivanja bio je oko 80 %.

Grupa od osmoro istraživača sa nekoliko svjetskih univerziteta imala je grupu od 711 ispitanika iz Kine, Njemačke, Grčke i Velike Britanije. Oni su najprije pročitali imena 12 boja, poput „zelena“ ili „tirkizna“ i to svako na svom jeziku, a potom su naznačili koju je od 20 ponuđenih emocija probudila koja boja, i koliko jako je boja bila povezana sa izazvanim osjećajem. Boje koje su izazvale najviše emocija bile su crvena, crna i roze, dok su braon i ljubičasta budile slabije asocijacije. Crna je sve ispitanike asocirala na tugu, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, a crvena na pozitivne emocije poput ljubavi i zadovoljstva, ili negativne kao što su mržnja i bijes.

Ono što je daleko zanimljivije jesu kulturološke razlike koje su kod nekih boja došle do izražaja. Tako su, na primer, Nijemci braon boju više povezivali sa osećajem gađenja nego pripadnici ijedne druge zemlje, a Grci su bili jedina grupa koju ljubičasta boja asocira prevashodno na tugu. Bijela boja je Kinezima budila prilično negativne asocijacije (tamo ljudi na sahranama tradicionalno nose bijelo), dok je žuta budila pozitivna osjećanja kod svih, osim kod Grka.

Kako su naučnici došli do ovih rezultata? Oni su, naime, koristili jednu vrstu vještačke inteligencije – mašinsko učenje – koje koristi podatke ne bi li „istrenirali“ program da napravi korelacije koje nisu lako vidljive i očigledne ljudima. Tim kaže da studija pokazuje kako se ova tehnologija može upotrebiti za „pronalaženje smisla“ kod istraživanja emocija, što je polje gdje su podaci često složeni i nijansirani, a rijetko crno-bijeli.

IZVORElementarijum
Ranija Objava10 stvari koje radimo svakodnevno, a uništavaju naše domove
Sljedeća ObjavaTablica kućanskih poslova primjerenih dobi djeteta