Home Nauka Šta rade moždani implanti i zašto ih Ilon Mask pravi?

Šta rade moždani implanti i zašto ih Ilon Mask pravi?

Šta je Neuralink?
Neuralink je 2016. godine osnovao Ilon Mask (koji takođe vodi SpaceX, Tesla i X, nekadašnji Twitter), da bi napravio interfejse između mozga i računara: uređaja povezanih sa mozgom koji omogućavaju ljudima da komuniciraju sa računarima samo svojim mislima.
Ovi uređaji bi vam mogli omogućiti da obavljate jednostavne zadatke kao što su traženje informacija ili izvođenje složenih proračuna pomoću računara.
U teoriji, oni bi takođe mogli da stvore tehnološku telepatiju, da vrate vid slijepim ljudima i da omoguće paralizovanim ljudima da kontrolišu protezu i kretanje. Mask je u prošlosti rekao da bi tehnologija njegove kompanije mogla omogućiti ljudima da formiraju „neku vrstu simbioze“ sa AI, piše NewScientist.
Šta je Neuralink postigao do sada?
Neuralink je uređaj veličine novčića i dizajniran je da se implantira ispod lobanje, sa sićušnim žicama koje sežu na malu udaljenost do mozga da bi očitale neuronske aktivnosti.
Kompanija je već sprovela testove na svinjama i pokazala da majmun može da igra klasičnu video igricu Pong koristeći uređaj. U maju 2023. Neuralink je objavio da je dobio odobrenje za testiranje na ljudima.
Prema Maskovom postu koji je objavio na X prije neki dan, testiranje je već počelo. Anonimni muškarac je primio implantat 28. januara i „dobro se oporavlja“, rekao je Mask.
Ostali detalji još nisu objavljeni, a Neuralink nije odgovorio na zahtjev New Scientist-a za komentar.
Da li je ovo rađeno ranije?
Maskova kompanija nije jedina koja radi na ovoj ideji. Mnoge akademske grupe i komercijalni start-apovi već su sproveli ispitivanja na ljudima i uspjeli da direktno protumače moždane signale u neku vrstu izlaza.
Tim sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji postavio je dva mala senzora odmah ispod površine mozga do vrata paralizovanog čovjeka.
Istraživači su bili u stanju da protumače moždane signale osobe kada je mislila da piše riječi olovkom na papiru i pretvore ih u čitljiv tekst na računaru.
Da li je tehnologija bezbjedna?
To je ono što tek treba da se otkrije. Međutim, prema izvještajima, prethodni eksperimenti na životinjama Neuralinka nisu bili uspješni.
Godine 2022, Komitet ljekara za odgovornu medicinu, organizacija za zastupanje, poslala je pismo američkom ministarstvu poljoprivrede zahtijevajući istragu o, kako je rečeno, „očiglednim kršenjima Zakona o dobrobiti životinja u vezi sa liječenjem majmuna korišćenih u invazivnim eksperimentima na mozgu“.
Rojtersov izvještaj te iste godine citira dokumente i izvore koji ukazuju da su Neuralinkovi testovi ubili 1.500 životinja, u nekim slučajevima uzrokujući „nepotrebnu patnju i smrt“.
Svaki uređaj namijenjen ljudskoj implantaciji moraće da otkloni brojne regulatorne prepreke kako bi obezbijedio da sam uređaj, proces instalacije i njegova naknadna upotreba budu relativno bezbjedni i da su svi potencijalni rizici dobro shvaćeni.
Kada će Neuralink biti dostupan i koliko će koštati?
Daleko smo od toga da je ovo komercijalni proizvod, a pred nama je mnogo testiranja i akreditacija, tako da je rano govoriti o tome. Ali Mask je jasno stavio do znanja da namjerava da komercijalizuje tehnologiju. Prvi planirani proizvod zove se „Telepatija“ i omogućiće korisnicima da kontrolišu svoje telefone i računare.
Tara Spjers-Džons sa Univerziteta u Edinburgu, rekla je Naučnom medijskom centru, neprofitnoj organizaciji u Velikoj Britaniji, da Neuralink ima veliki potencijal i da brojne istraživačke grupe rade na sličnim idejama, prenosi N1 Zagreb.
„U nedavnim istraživačkim eksperimentima (koji nisu povezani sa Neuralinkom), naučnici su uspjeli da implantiraju interfejse između mozga i kičme koji pomažu ljudima sa paralizom da hodaju, a drugi radovi pokazuju obećavajuće rezultate u kompjuterima koji tumače moždane talase i skeniraju mozak“, rekla je ona, javlja N1.
Takođe je dodala da „većina ovih interfejsa zahtijeva invazivnu neurohirurgiju i još uvijek su u eksperimentalnim fazama, tako da će vjerovatno proći mnogo godina prije nego što postanu dostupni“.

(Haber.ba)