Oni su shvatili da je pojas izuzetno sličan mnogo mlađim stijenama na Novom Zelandu koje su iskusile podmorska klizišta izazvana zemljotresom duž zone subdukcije Hikurangi.
“Energija oslobođena u ovim zemljotresima je apsolutno ogromna i potresa cijeli region”, rekao je glavni autor Sajmon Lamb, geolog sa Univerziteta Viktorija na Novom Zelandu za “Live Science”.
Barberton Grinston, nazvan po svojoj zelenkastoj nijansi, pruža jedan od najobimnijih geoloških zapisa za Zemlju prije između 3,2 milijarde i 3,6 milijardi godina, prema studiji. Istraživači su se borili da razumiju region jer je geologija neuredna i teško je pratiti stijene kroz pejzaž. Koautor Kornel de Ronde sa istraživačkog instituta na Novom Zelandu objavio je djelimičnu mapu pojasa 2021. godine, otkrivajući, kako je Lamb rekao, “gigantsku zbrku blokova” odvojenih od mjesta gdje su se formirali .
Lamb je primijetio da je geologija slična onoj koju je vidio duž istočne strane Novog Zelanda u stijenama starim 20 miliona godina i novijim podmorskim klizištima. Konkretno, Veliki Marlboro konglomerat — ostaci epikontinentalnog pojasa koji se urušio u podmorskim klizištima — u zoni subdukcije Hikurangi bio je zapanjujuće sličan temeljnoj stijeni Barberton Grinston pojasa. Kod Novog Zelanda, Pacifička ploča klizi ispod i trlja se o Australijsku ploču, stvarajući ogromne zemljotrese i podmorska klizišta. U ovim klizištima, stijene koje su se formirale na kopnu i u plitkim vodama padaju u duboki okean, miješajući svoje prvobitne položaje. Formacija Velikog Marlboro konglomerata mogla bi biti rezultat hiljada zemljotresa tokom miliona godina, pri čemu svaki potres pomjera najveće blokove, navodi se u studiji.
“To je zaista rekord dugog perioda drhtanja”, rekao je Lamb.
Zemlja je nastala prije oko 4,6 milijardi godina, a zatim se ohladila i postala vodeni svijet. Ne postoji naučni konsenzus o tome kada je tektonika ploča počela, samo da je to vjerovatno bilo prije dvije milijarde godina. Lamb vjeruje da je bilo zemljotresa prije onih koji su tumačeni u Barbertonovom Grinstonovom pojasu i da su se poklopili sa nastankom života. Biolozi nisu sigurni gdje, kada i kako je nastao život na Zemlji, iako su najstariji fosili stari 3,7 milijardi godina. Ali životu bi bila potrebna energija da bi krenuo i vjerovatno bi uključivao vodu. Lamb je primijetio da su zone subdukcije dom ne samo najvećih zemljotresa već i najvećih vulkanskih erupcija, uključujući erupciju Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022. godine, koja je detonirala pod vodom sa više od 100 bombi za Hirošimu i izazvala najintenzivniju oluju munja ikada. On vjeruje da su zone subdukcije stvorile uslove za život i omogućile mu da preživi, prenosi “Politikin magazin“.
“Mislim da se život rađa iz ovog ekstremnog nasilja”, dodao je.
(Haber.ba)
