Dvije godine nakon lansiranja ChatGPT-a, milioni ljudi svakodnevno koriste različite alate AI za obavljanje zadataka, piše biznis.
Međutim, usvajanje AI uvelike varira u zavisnosti od profesije. Dok neka zanimanja bilježe visok nivo angažmana AI, druga ostaju uglavnom netaknuta.
Da bi saznao kako različite profesije AI koriste umjetnu inteligenciju, Anthropic je analizirao milione razgovora s Claudeom – Anthropicovim modelom učenja jezika i AI asistentom za ćaskanje – i dokumentirao rezultate u istraživačkom radu.
Ova infografika koristi podatke iz Anthropicovog istraživanja kako bi vizualizirala koji poslovi najviše koriste vještačku inteligenciju, zajedno s podacima američkog Biroa za statistiku rada o tome koji udio američke radne snage ti poslovi predstavljaju.
Upotreba AI prema kategorijama poslova
Usvajanje AI pokazuje oštru podjelu među industrijama – dok kreativne i digitalne profesije pokazuju značajnu upotrebu AI, njegovo prisustvo ostaje minimalno u radno intenzivnim sektorima.
Nije iznenađujuće da je kategorija Kompjuter i matematika (uključujući razvoj softvera) pokazala značajno povećčanje upotrebe AI, što čini 37,2% Claudeovih upita iako čini samo 3,4% radne snage u SAD-u.
Kreativna polja kao što su umjetnost, dizajn i mediji čine 10,3% Claudeovih razgovora, naglašavajući prevalenciju AI u marketingu i generiranju sadržaja. Slično tome, obrazovanje je doživjelo sve veće usvajanje AI, čineći 9,3% razgovora u vezi s umjetnom inteligencijom.
S druge strane, radno intenzivni segmenti poslova kao što su građevinarstvo, transport, poljoprivreda i priprema hrane pokazali su minimalnu upotrebu AI, prenosi Bankar me. Sve u svemu, upotreba umjetne inteligencije ostaje relativno ograničena u većini američke radne snage.
Kako se tačno AI koristi u različitim profesijama?
Anthropic je otkrio da je u 57% razgovora Claudeova uloga bila augmentativna, gdje ljudi i AI sarađuju kako bi obavili zadatak. Ostalih 43% uključivalo je automatizaciju, gdje je AI direktno obavljala zadatke uz minimalnu ljudsku intervenciju.
Nadalje, istraživanje je identificiralo određene ključne vještine koje je Claude pokazao u razgovorima. Kritičko razmišljanje i slušanje bili su najzastupljenije sklonosti, a zatim slijede razumijevanje čitanja, pisanje i programiranje.
(Haber.ba)
