Uobičajena navika u ishrani povezana s većim rizikom od opasnih bolesti jetre
Da li često posežete za grickalicama kasno uveče? Nova opsežna studija otkriva kako noćni obroci utiču na zdravlje naše jetre i unutrašnji sat.
Možda je vrijeme da još jednom razmislite o onim kasnim noćnim posjetama frižideru ili ormariću sa slatkišima: nova studija povezala je grickanje u kasnim satima sa dvije vrste oboljenja jetre – cirozom i metabolički uslovljenom steatoznom bolešću jetre (MASLD).
Objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, ovo obimno istraživanje analiziralo je podatke prikupljene od 199.155 učesnika, čija je srednja starosna dob bila 59 godina. Učesnici su bili uključeni u dugoročna zdravstvena istraživanja i svake dvije do četiri godine popunjavali su upitnike o ishrani i načinu života.
Autori ove studije, sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu (OHSU) i Opće bolnice u Masačusetsu, otkrili su da osobe koje jedu kasno uveče imaju 28 posto veći rizik od ciroze i 36 posto veći rizik od MASLD-a u poređenju sa onima koji imaju uobičajeno vrijeme obroka.
Jedenje u kasnim satima definisano je kao unošenje hrane “nakon odlaska na spavanje” ili “između večere i odlaska na spavanje”.
Da bismo stavili taj povećani rizik u perspektivu, ciroza je i dalje bila rijetka pojava, sa 315 slučajeva među skoro 200.000 učesnika tokom perioda praćenja.
Istraživači smatraju da bi naš cirkadijalni ritam – ugrađeni biološki satovi koji usklađuju naše tijelo sa smjenom dana i noći – mogao objasniti ovu vezu.
“Nekoliko studija je nagovještavalo ovu ideju, ali ovo je jedna od prvih dugoročnih analiza koja eksplicitno uspostavlja vezu sa bolešću masne jetre”, kaže hepatolog Robert Vilečanski sa OHSU-a.
“Znamo da je jetra veoma usklađena sa cirkadijalnim ritmom tijela. Zato smo zainteresovani da promijenimo vrijeme unosa hrane na način koji bi mogao napraviti razliku u zdravlju, a da pritom ne mijenjamo sastav onoga što ljudi jedu.”
Srednje vrijeme praćenja za potrebe studije iznosilo je 16 godina, uz prilagođavanja kako bi se uzele u obzir varijable poput starosti, indeksa tjelesne mase (BMI) i fizičke aktivnosti. Veza između kasnog obroka i bolesti jetre ostala je značajna i nakon ovih prilagođavanja.
Iako studija ne može dokazati direktnu uzročno-posljedičnu vezu – budući da vrijeme i kvalitet sna, na primjer, nisu bili uzeti u obzir u ovoj analizi – istraživači sugerišu da bi drugačiji način na koji tijelo prerađuje hranu noću mogao imati uticaja.
Svi mi u našem tijelu imamo više cirkadijalnih satova, a jetra vodi sopstveno vrijeme, istovremeno se povezujući sa glavnim cirkadijalnim ritmovima.
Moguće je da jetra nije spremna da se efikasno nosi sa hranom kasno uveče, što dovodi do većeg nakupljanja masti i porasta nivoa šećera u krvi – iako će ove ideje morati dodatno da se testiraju.
“Naši nalazi obogaćuju postojeću literaturu koja povezuje večernje navike u ishrani sa nepovoljnim metaboličkim ishodima i stanjima jetre”, pišu istraživači u svom radu.
“Ovaj odnos je biološki moguć; veći unos kalorija u večernjim satima može dovesti do gojaznosti i metaboličkih poremećaja usljed smanjene osjetljivosti na inzulin i manje iskorištenosti energije noću.”
Buduća istraživanja mogla bi se pozabaviti time šta tačno sadrže ti kasni obroci – u ovoj analizi bilježilo se samo vrijeme grickanja, ali ne i vrsta namirnica – kao i direktnijim mjerenjem pokazatelja poput šećera u krvi i masnoće u jetri.
Tim sa OHSU-a, čiji je član i Vilečanski, već vrši regrutaciju učesnika za temeljnije kliničko ispitivanje.
“Uticaj unosa hrane kasno uveče na bolest jetre trebalo bi dodatno proučiti u različitim populacijama, uključujući snimanje jetre i markere težine bolesti jetre”, pišu istraživači.
“Potvrda ovih rezultata imala bi potencijal da utiče na najbolje prakse u nutricionizmu kada je riječ o hroničnim bolestima jetre.”
MASLD, poznat i kao bolest masne jetre, nastaje kada metabolički problemi (poput gojaznosti) dovedu do nakupljanja masti u jetri. Kod nekih ljudi to može uzrokovati ožiljke, što potom može voditi do ciroze, stanja u kojem je jetra trajno oštećena i može početi da otkazuje.
Poznavanje načina na koji se ova dva stanja pokreću ili pogoršavaju pomoći će u budućoj prevenciji i liječenju. Moguće je da je jedan od načina da smanjite rizik od bolesti jetre jednostavna disciplina u vezi sa vremenom obroka – što je lakši zadatak od stroge dijete ili napornog režima vježbanja.
“Iznova i iznova vidimo da je tajming naših aktivnosti, bilo da se radi o spavanju, jelu ili vježbanju, zaista važan”, kaže fiziolog za san i cirkadijalne ritmove Endru Mekhil sa OHSU-a.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology.
