Upala pluća (Pneumonija): Simptomi, prevencija i liječenje

Upala pluća (pneumonija) je akutna infekcija koja zahvaća plućno tkivo (plućni parenhim), točnije prostor u kojem se odvija izmjena kisika – alveole i međuprostore (intersticij). Kada se alveole ispune tekućinom ili gnojem, to otežava disanje i smanjuje količinu kisika u krvi.

Razlikujemo nekoliko oblika ovisno o tome gdje se upala širi:

• Lobusna pneumonija: Upala je zahvatila čitav režanj (lobus) pluća.

• Bronhopneumonija: Upala je raspršena u obliku žarišta oko bronhiola i zahvaća više plućnih režnjića (lobulusa).

Uzročnici mogu biti različiti: najčešće bakterije (poput pneumokoka), zatim virusi (uključujući i virus influence i koronaviruse) te rjeđe gljivice. Upala pluća može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali su najugroženije skupine dojenčad, mala djeca, starije osobe i kronični bolesnici.

Kako prepoznati simptome?

Simptomi upale pluća mogu varirati od blagih do po život opasnih, a često se razlikuju ovisno o dobi i uzročniku.

Najčešći simptomi uključuju:

• Respiratorni simptomi:

  • Kašalj: Može biti suh, ali često je produktivan (iskašljavanje ispljuvka koji može biti zelenkast, žućkast ili pomiješan s krvlju).

  • Otežano disanje (dispneja): Osjećaj nedostatka zraka, posebno pri naporu.

  • Bol u prsima: Oštra ili probadajuća bol koja se pojačava prilikom dubokog udisaja ili kašljanja.

• Opći simptomi (sistemski):

  • Visoka temperatura i groznica: Često praćena drhtavicom (zimicom).

  • Prekomjerno znojenje i vlažna koža.

  • Glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima.

  • Umor i malaksalost.

  • Gubitak apetita.

Kako se simptomi razlikuju?

• Bakterijska pneumonija (npr. pneumokok): Često ima nagli početak. Simptomi se mogu razviti u samo nekoliko sati. Karakteriziraju je vrlo visoka temperatura, jaka drhtavica i brzo pogoršanje općeg stanja. Kod mladih osoba s ovim oblikom često se javlja i herpes na usnama.

• Atipična pneumonija (npr. mikoplazma): Razvija se postupno, tijekom nekoliko dana pa čak i tjedana. Simptomi su blaži – može dominirati suhi kašalj, glavobolja i malaksalost, dok temperatura ne mora biti izrazito visoka.

Važno: Starije osobe mogu imati “nijemu” upalu pluća, gdje izostaje tipična visoka temperatura i kašalj, a jedini simptomi mogu biti smetenost (konfuzija), padovi ili naglo pogoršanje kronične bolesti.

Kako se zaštititi? (Prevencija)

Prevencija je ključna, posebno za rizične skupine. Rizične skupine uključuju: kronične bolesnike (astma, KOPB, dijabetes, srčani bolesnici), osobe starije od 65 godina, malu djecu i osobe s oslabljenim imunitetom.

Osnovne mjere prevencije:

1. Cijepljenje: To je najučinkovitija mjera. Postoje cjepiva protiv pneumokoka (najčešćeg bakterijskog uzročnika) i protiv gripe koja može dovesti do sekundarne upale pluća.

2. Higijena: Redovito pranje ruku sapunom i vodom, osobito nakon boravka u javnim prostorima.

3. Izbjegavanje zaraze: Tijekom zimskih mjeseci i sezone gripe izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje kašlju ili kišu. Ako ste bolesni, ostanite kod kuće.

4. Zdrav način života: Boravak na svježem zraku, redovito provjetravanje prostorija, uravnotežena prehrana i dovoljno sna jačaju imunitet. Izbjegavajte pušenje i pretjeranu konzumaciju alkohola.

Kako se liječi upala pluća?

Liječenje upale pluća ovisi o uzročniku, težini kliničke slike, dobi i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Nikako se ne preporučuje samoliječenje – svaka sumnja na upalu pluća zahtijeva liječničku procjenu.

1. Liječenje antibioticima (Bakterijska pneumonija):
Ako je uzročnik bakterija, liječenje antibioticima je neophodno. Pravovremena primjena antibiotika sprječava širenje infekcije i smanjuje rizik od teških komplikacija i ponovne upale (recidiva). Vrlo je važno uzeti točno onoliko antibiotika koliko je liječnik propisao, čak i ako se osjećate bolje, kako bi se spriječila rezistencija bakterija.

2. Liječenje virusnih upala:
Antibiotici ne djeluju na viruse. Virusne upale pluća često se liječe simptomatski (mirovanjem, unosom tekućine). U težim slučajevima, ili kod specifičnih virusa (npr. gripa, COVID-19), liječnik može propisati antivirusne lijekove.

3. Simptomatska terapija (potporna njega):
Bez obzira na uzrok, cilj je olakšati tegobe:

• Antipiretici (protiv temperature): Za snižavanje visoke temperature i ublažavanje bolova (npr. paracetamol, ibuprofen).

• Lijekovi za iskašljavanje (mukolitici/ekspektoransi): Pomažu u razrjeđivanju sluzi i lakšem iskašljavanju.

• Hidratacija i odmor: Unos dovoljno tekućine i mirovanje ključni su za oporavak.

Kada je potrebna hospitalizacija?
Osobe s teškim simptomima, starije osobe, dojenčad i osobe s kroničnim bolestima često zahtijevaju bolničko liječenje gdje mogu dobiti intravenske antibiotike, kisik i stručni nadzor.

Trajanje oporavka:

• Uz odgovarajuću terapiju, većina ljudi osjeti poboljšanje unutar nekoliko dana.

• Virusne upale pluća mogu zahtijevati duži period oporavka od bakterijskih. Umor i kašalj mogu potrajati tjednima nakon što je infekcija izliječena.

Zaključak: Ako primijetite simptome koji upućuju na upalu pluća, posebice otežano disanje, bol u prsima ili visoku temperaturu koja ne popušta, svakako se javite svom liječniku.