Jason Droege, izvršni direktor američke startup kompanije Scale AI, smatra da zna zašto je to tako.
“Postoji generalno obećanje da će sve funkcionirati, samo je dovoljno koristiti vještačku inteligenciju. Realnost je malo drugačija”, ocijenio je.
Njegova kompanija je prvenstveno poznata po tome što pomaže u primjeni vještačke inteligencije na fundamentalnom nivou. Velikim alatima vještačke inteligencije je potreban veliki broj podataka koji moraju biti kategorizirani, a kako bi ti alati i funkcionirali. Scale je kompanija koja je radila na tome da vještačka inteligencija korištenjem podataka razlikuje npr. fotografiju mačke i fotografiju ribe, prenosi Klix.
Ovo je toliko ključno da je kompanija Meta, pod kojom je i Facebook, u junu za 14,3 milijarde dolara kupila 49 posto vlasničkog udjela u Scaleu. Inače, vrijednost ovog startupa je procijenjena na 29 milijardi dolara.
U međuvremenu, većina kompanija ne uočava da ima povrat od svojih investicija u vještačku inteligenciju, a obećanje je bilo da će investiranjem u vještačku inteligenciju svoje poslovanje učiniti učinkovitijim. Spomenuti MIT-ov izvještaj je doprinio zabrinutosti da je samo pitanje vremena kada će pući balon tržišta vještačke inteligencije.
Droege je naveo da kompanije koje imaju spomenuti problem često pokušavaju primijeniti tehnologiju na pogrešan problem. Kako je izjavio, zabluda je da je vještačka inteligencija čarobni štapić ili da se njome mogu riješiti svi problemi, ali to nije istina.
Kao probleme pogodne za rješavanje ovom tehnologijom je istakao one u kojima su ljudi spori, nedosljedni ili skloni greškama. Između ostalog, to se odnosi na čitanje, sažimanje ili uređivanje mnogo stranica dokumenata. Primjera radi, Scale je omogućio da se vještačkom inteligencijom obrađuju zahtjevi za zdravstveno osiguranje te da ljekari dobiju sažetak medicinske historije pacijenta prije njegovog dolaska u zdravstvenu ustanovu.
Osim toga, kako je ukazao Droege, samim kompanijama koje rade na razvoju vještačke inteligencije su potrebni stručnjaci koji će omogućiti stalno poboljšanje vještačke inteligencije.
“Ako zdravstvena ustanova pokušava osigurati alat kojim će se ljekaru pomoći da bolje uspostavi dijagnozu, onda bi bilo poželjno da oni iskusni zdravstveni stručnjaci daju povratne informacije o tome kako bi se to trebalo uraditi”, naveo je.
Pojedini su mišljenja da bi mogle proći godine prije nego što vještačka inteligencija počne kompanijama donositi profit. Naime, Gil Luria iz američke investicijske banke DA Davidson je konstatirao da će vještačka inteligencija generirati profit tek kada se shvati kako je koristiti u organizacijskom kontekstu.
U navedenom MIT-ovom izvještaju je istaknuto i to da su u primjeni vještačke inteligencije najmanje kompanije koje su same pokušale razviti alate vještačke inteligencije, piše CNN.
(Haber.ba)
