Zapanjujući rezultati najnovije studije pokazuju koliki utjecaj nastavak korištenja fosilnih goriva ima na zdravlje i dobrobit stanovništva širom svijeta.
Prema istraživanju objavljenom u petak, polovina svjetske populacije prošle godine bila je izložena dodatnih 30 dana ekstremnih vrućina – što se direktno povezuje s globalnim zagrijavanjem izazvanim ljudskom aktivnošću.
Naučnici naglašavaju da posljedice klimatskih promjena, posebno u zemljama u razvoju, ostaju nedovoljno prepoznate i često se zanemaruju.
– Sa svakim barelom izgorjele nafte, svakom tonom ispuštenog ugljičnog dioksida i svakim djelićem stepena zagrijavanja, toplinski valovi će pogađati sve više ljudi – kazala je Friderike Oto, klimatologinja sa Kraljevskog koledža u Londonu i koautorica studije.
Analizu su proveli stručnjaci sa organizacija World Weather Attribution, Climate Central i Centar za klimu Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, a objavljena je uoči Svjetskog dana borbe protiv ekstremne vrućine, koji se obilježava 2. juna i ove godine je fokusiran na rizike iscrpljenosti uslijed toplinskih valova.
Ekstremno topli dani sve češći
Naučnici su analizirali period od 1. maja 2024. do 1. maja 2025. i definisali “ekstremno tople dane” kao one toplije od 90% temperatura zabilježenih u tom području između 1991. i 2020. godine.
U poređenju s modelom svijeta bez ljudski izazvanih klimatskih promjena, otkriveno je da je oko četiri milijarde ljudi – odnosno 49% svjetske populacije – doživjelo dodatnih 30 dana ekstremnih vrućina.
U proteklih godinu dana zabilježene su 67 epizoda intenzivnih vrućina, a naučnici su u svakoj od njih identificirali jasne tragove klimatskih promjena.
Najviše je pogođen karipski otok Aruba, gdje je zabilježeno 187 dana ekstremne vrućine – 45 dana više nego što bi ih bilo u svijetu bez klimatskih promjena.
Prošla godina bila je najtoplija otkako postoje mjerenja, premašivši i 2023. godinu, dok je januar 2025. označen kao najtopliji u historiji.
Petogodišnji prosjek globalnih temperatura sada je viši za 1,3 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a 2025. godine povremeno su temperature nadmašivale simbolični prag od 1,5 stepeni Celzijusa postavljen Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015.
Više od dvije milijarde radnika izloženo riziku
Tokom ljeta 2022. u Evropi je od posljedica toplinskog vala preminulo 61.000 ljudi, no iz brojnih dijelova svijeta podaci i dalje nedostaju, a uzroci smrti često se pogrešno pripisuju srčanim ili plućnim bolestima.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), više od 70% svjetske radne snage – što je oko 2,4 milijarde ljudi – suočeno je s rizicima koje donosi ekstremna vrućina.
U Africi je čak 93% radne snage izloženo pretjeranoj toploti, dok je u arapskim zemljama taj udio 84%.
Zbog sve intenzivnije urbanizacije i manjka zelenih površina, gradovi se zagrijavaju dvostruko brže od ruralnih područja. Procjene pokazuju da će se do 2050. godine broj ljudi koji žive u gradovima s izraženim efektom “toplog otoka” i teškim uslovima zbog vrućine povećati za čak 700%.
(Haber.ba)
