Prema podacima iz nedavno objavljene studije Opadanje temperature ljudskog tela u Sjedinjenim Američkim Državama od Industrijske revolucije (Decreasing Human Body Temperature in the United States since the Industrial Revolution), normalna tjelesna temperatura čovjeka opala je za nešto manje od jednog stepena, te su sada naša tijela u prosjeku malo hladnija od 37 stepeni Celzijusa, što se decenijama uzima za normalnu tjelesnu temperaturu čovjeka. Konkretno, prosječna telesna temperatura čovjeka je opadala za oko 0,03 stepena Celzijusa po deceniji od 19. vijeka do danas.
Tim epidemiološkinje Džuli Parsonet sa Univerziteta Stanford je studiju objavio u časopisu eLife, a riječ je o, kako eksperti kažu, „provokativnom“ istraživanju u kom je učestvovalo preko 670.000 Amerikanaca od 1860. do danas.
„Ako pitate sobu punu fizičara koja je normalna temperatura ljudskog tijela, reći će vam da je 37“, kaže Parsonet, dodajući da naša ,,hladna tijela“ mogu da se objasne padom stope hroničnih infekcija.
37 stepeni Celzijusa postalo standard
Njemački fizičar Karl Rajnhold August Vunderlih je još 1851. godine odredio 37 stepeni Celzijusa kao normalnu temperaturu ljudskog tijela. Do ove vrijednosti je došao nakon što je koristio podatke o različitoj tjelesnoj temperaturi oko 25.000 ljudi.
„I onda je to postalo standard. Udžbenici su ga usvojili, a ljudi su u to vjerovali“, kaže Džuli Parsonet.
Sve do poslednje decenije 20. veka niko nije provjeravao Vunderlihov nalaz. A onda je, 1992. godine, tim sa američkog Univerziteta Merilend sproveo testiranje nad 148 ljudi i ustanovio da je prosečna temperatura njihovog tijela 36,8. Pre tri godine je britanska studija nad više od 35.000 ispitanika pokazala da je njihova prosečna tjelesna temperatura 36,6 stepeni Celzijusa.
Možda je razlika u samim termometrima?
Džuli Parsonet kaže da njeni podaci pokazuju da se ljudska tijela zaista hlade, a ne da je riječ o greškama u mjerenju ili razlikama u tehnologiji. Njen tim je pregledao tri seta podataka. U najranijem primjerku od 83.900 vrijednosti tjelesne temperature sakupljenih između 1862. do 1930. godine od veterana Američkog građanskog rata, istraživači su ustanovili da ljudi koji su ranije rođeni češće imaju višu temperaturu od onih koji su kasnije rođeni, čak i onda kada je temperatura mjerena u istom vremenskom periodu i korištenjem iste tehnologije. Ovo sugeriše da poboljšanja u konstruisanju termometara nisu razlog, kaže Džuli Parsonet.
„Da je samo riječ o promjenama kod termometara, onda bi godina u kojoj je određena temperatura izmjerena trebalo da predstavlja promjenu.“
Koristeći podatke iz vremena Američkog građanskog rata zajedno sa stotinama hiljada vrijednosti tjelesne temperature uzete tokom sedamdesetih 20. veka i u periodu između 2007. i 2017, tim Džuli Parsonet je modelovao promjene tjelesne temperature. Tako su, recimo, vidjeli da žene rođene u prvoj deceniji 19. vijeka imaju temperaturu za 0,32 stepena višu od žena rođenih krajem devedesetih godina prošlog vijeka. Što se muškaraca tiče, ta razlika je 0,59 stepeni. Sve u svemu, temperatura je u prosjeku opadala za oko 0,03 stepena Celzijusa po deceniji.
Zašto se ljudska tijela hlade?
Parsonet odgovor na pitanje zašto vidi u smanjenju stepena infekcija kod ljudi u proteklih nekoliko vijekova. Naime, odgovori imunog sistema na dugoročne infekcije kao što su tuberkoloza ili bolesti desni mogu da povise tjelesnu temperaturu:
„Sigurna sam da je velika većina ljudi imala hronično upalno stanje. Živjeli su 40 godina i manje i svi oni su imali užasne probleme sa zubima.“
Njeno objašnjenje potvrđuje i mala studija nad zdravim volonterima iz Pakistana iz 2008. godine, gde je tuberkuloza i dalje relativno učestala, i gde je izmjerena prosječna temperatura 36,9 stepeni Celzijusa.
DŽuli Parsonet kaže i da ovako nešto ne treba da nas čudi – ljudska fiziologija se svakako mnogo promijenila od 1850. do danas: tijela su nam nešto hladnija, viši smo i deblji.
Tekst: Ivana Nikolić
