Duboko ispod Zemljine površine, zlato za koje se dugo vjerovalo da je izgubljeno u samom središtu planete, zapravo se polako uzdiže prema površini. Do tog zaključka došli su geokemičari Nils Mesling i Matijas Vilbold sa Univerziteta u Getingenu, a njihova studija nedavno je objavljena u uglednom časopisu Nature.
– Kada smo dobili prve rezultate, shvatili smo da smo doslovno naišli na zlato! Naši podaci su potvrdili da materijal iz jezgre, uključujući zlato i druge plemenite metale, curi u Zemljin plašt iznad – rekao je Mesling.
Njemački naučnici fokusirali su se na izotope rutenija – siderofilan, tj. element koji “voli” željezo – pronađen u vulkanskom kamenju s Havaja. Upotrebom naprednih metoda analize, otkrili su izražen višak izotopa rutenija-100, koji je karakterističan za jezgru planete, ali ne i za plašt.
Iako se određene količine zlata nalaze u Zemljinoj kori, više od 99 posto ukupnih zaliha ovog dragocjenog metala nalazi se duboko u unutrašnjosti. Naučnici procjenjuju da u jezgru ima dovoljno zlata da se čitava kopnena masa planete prekrije slojem debljine pola metra.
Najveći dio zlata potonuo je u dubinu tokom ranih faza formiranja Zemlje, u događaju poznatom kao “željezna katastrofa”, dok su meteoriti kasnije donijeli dodatne količine na površinu.
– Sada možemo dokazati i da ogromni volumeni pregrijanog materijala iz plašta – riječ je o stotinama kvadriliona tona stijena – potječu s granice između jezgre i plašta, te se uzdižu prema površini i formiraju okeanske otoke poput Havaja – objasnio je Vilbold.
Ova otkrića predstavljaju važan korak ka boljem razumijevanju unutrašnje građe Zemlje i procesa kojima se skriveni metali iz dubine planete s vremenom približavaju površini.
(Haber.ba)
