Usporedbe između COVID-19 i gripe – ili čak prehlade – mogu dovesti do određene zabune u vezi s ovim vrlo zaraznim respiratornim infekcijama.
Osobito mlađe odrasle osobe mogu imati zabludu da je COVID-19 ozbiljan samo za starije ljude i one koji imaju kronične zdravstvene probleme. U stvari, odrasli svih uzrasta teško su oboljeli.
Postoje neke druge ključne razlike između COVID-19 i gripe koje biste trebali razumjeti, posebno sada kada je nova sezona gripe u toku.
Čini se da se COVID-19 lakše širi
Prehlada, gripa i COVID-19 mogu se prenijeti od osobe do osobe direktnim kontaktom ili prenosom kapljica.
Prenos kontakata uključuje direktno izlaganje nekome ko je bolestan. To uključuje rukovanje, grljenje ili ljubljenje. Može se dogoditi i kada ljudi dodirnu kontaminiranu površinu, a zatim dotaknu usta, nos ili oči.
Oni koji su bolesni mogu zaraziti i druge kada kontaminirane kapljice kašlja ili kihanja slete u usta ili nos obližnje osobe. Kapljice mogu putovati i oko šest metara prije nego što se smjeste na obližnju površinu gdje mogu trajati satima ili, kod nekih virusa, čak i danima.
Početkom oktobra 2020., Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) revidirali su svoje smjernice o tome kako se širi SARS-CoV-2, koronavirus koji uzrokuje COVID-19. Agencija upozorava da bi se pod određenim uvjetima koronavirus mogao proširiti zrakom u kontaminiranim aerosolima – česticama čak i manjim od respiratornih kapljica koje mogu naletjeti i nakupiti se.
Agencija napominje da je vjerovatnije da će se to dogoditi u zatvorenom, posebno u područjima s lošom ventilacijom ili tamo gdje ljudi pjevaju ili vježbaju.
CDC je takođe revidirao svoju definiciju „bliskog kontakta“. Prije je bliski kontakt značio provesti najmanje 15 minuta u trajanju od 6 stopa od zaražene osobe. Sada se definira kao udaljenost od 6 stopa od onih s COVID-19 tokom ukupno 15 minuta ili više tokom razdoblja od 24 sata, počevši od 2 dana prije nego što su testirani ili su razvili simptome dok nisu izolirani. To znači da se računa kraća, ali ponovljena izloženost koja u toku jednog dana iznosi do 15 minuta.
Ukratko: COVID-19 se širi vrlo lako – možda čak i efikasnije od gripa.
Osobe s COVID-19 mogu biti duže zarazne
Većina ljudi oboljelih od gripe zarazna je otprilike jedan dan prije nego što razviju simptome infekcije. Starija djeca i odrasli oboljeli od gripe najzarazniji su nakon tri do četiri dana, ali još uvijek mogu prenijeti infekciju drugima oko sedam dana.
Naučnici i dalje rade na tome da shvate koliko dugo neko sa COVID-19 ostaje zarazan.
Američki zdravstveni službenici upozoravaju da je moguće da ljudi šire koronavirus otprilike dva dana prije nego što se simptomi pojave, pa sve do 10 dana nakon toga. Čak i nakon što simptomi nestanu, ljudi mogu ostati zarazni najmanje 10 dana nakon pozitivnog testiranja na COVID-19. To vrijedi i za one koji nikada nisu razvili simptome infekcije.
COVID-19 je smrtonosniji
Jedna od najvažnijih razlika između gripe i COVID-19: njihove stope smrtnosti.
Gripu uzrokuju različiti sojevi virusa gripe. Simptomi infekcije javljaju se iznenada i obično su teži od prehlade. Iako prehlade mogu dovesti do grlobolje, kašlja i curenja nosa, ljudi oboljeli od gripe mogu razviti povišenu temperaturu i osjetiti hladnoću, bolove u tijelu i umor.
U većini slučajeva, ljudi oboljeli od gripe oporavit će se u roku od nekoliko tjedana. Ali neki ljudi – posebno stariji ljudi, bebe i vrlo mala djeca i oni sa osnovnim zdravstvenim problemima – vjerovatnije će razviti komplikacije poput upale pluća, upale srca, mozga ili mišića, sepse ili zatajenja organa. U ekstremnim slučajevima, gripa može biti fatalna.
Sezona teške gripe ima stopu smrtnosti od oko 0,1 posto, prema uvodniku iz februara 2020. u časopisu New England Journal of Medicine, koji je napisao dr. Anthony S. Fauci, šef Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID), H Clifford Lane, dr. Med., Zamjenik direktora NIAID-a za klinička istraživanja i posebne projekte i Robert R. Redfield, dr. Med., Direktor CDC-a.
Za usporedbu, čini se da je stopa smrtnosti od COVID-19 viša. Koliko će još biti još je stvar istrage. Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila je 3. marta da je oko 3,4 posto potvrđenih slučajeva COVID-19 širom svijeta fatalno. To bi značilo da je novi koronavirus više od 30 puta smrtonosniji od gripe, koja samo u SAD-u svake godine odnese desetke hiljada života.
Imajte na umu da istraživači još uvijek uče o SARS-CoV-2. Varijable među zemljama, poput demografske populacije i kvaliteta zdravstvene zaštite, takođe utiču na procjene stope smrtnosti. Na primjer, u Južnoj Koreji – gdje su se odvijala agresivna testiranja – istraživači su izračunali stopu smrtnosti od COVID-19 blizu 0,6 posto.
Više od 80 posto onih s COVID-19 razvit će samo blagu infekciju i oporaviti se. Uvriježeno je mišljenje da još mnogo blažih slučajeva nije otkriveno i nije uključeno u službene tačke. Ako broj blažih, neprijavljenih slučajeva daleko premaši broj ozbiljnijih, potvrđenih slučajeva, stopa smrtnosti od COVID-19 mogla bi zapravo biti manja od 1 posto, istaknuto je u uredništvu NEJM-a.
Procjene CDC-a ažurirane 10. septembra pokazuju da omjer smrtnosti od infekcije COVID-19 (IFR) varira u zavisnosti od starosti ili od 0,003 posto među djecom i tinejdžerima do 5,4 posto među ljudima u 70-ima.
Više ljudi je ranjivo na COVID-19
Koronavirusi, poput COVID-19, obično cirkuliraju među životinjama, posebno devama, kao i mačkama ili šišmišima. Kada mutiraju i zaraze ljude, većina koronavirusa izaziva blagu do umjerenu bolest. Samo rijetko dovode do ozbiljnih bolesti, kao što je bio slučaj sa SARS-CoV, MERS-CoV i SARS-CoV-2.
Ipak, za razliku od sezonske gripe, COVID-19 je nov. Ljudi širom svijeta izgradili su imunitet na neke vrste gripa. To nije slučaj za COVID-19.
Stariji ljudi i oni s već postojećim zdravstvenim stanjima – poput astme, dijabetesa i srčanih bolesti – među onima su s većim rizikom od potencijalno smrtonosnih komplikacija povezanih s COVID-19. Tu spadaju upala pluća, akutna srčana ozljeda, nepravilan rad srca, šok i akutna ozljeda bubrega.
Doktori znaju više o liječenju gripe
Trenutno nema imunizacija koje štite od COVID-19, kao što je slučaj sa sezonskom gripom. Štoviše, za one koji se razbole od gripe postoje četiri antivirusna lijeka koji mogu smanjiti ozbiljnost i trajanje infekcije.
Američka Uprava za hranu i lijekove do sada je odobrila jedan antivirusni lijek nazvan remdesivir za liječenje odraslih i djece starijih od 12 godina koji su hospitalizirani s COVID-19.
U međuvremenu, naučnici u SAD-u i širom svijeta hitno rade na razvoju vakcine protiv COVID-19. Od oktobra 2020. godine, 48 vakcina se testira na ljudima, a najmanje 89 drugih još uvijek se testira na životinjama.
Kortikosteroidi, poput deksametazona ili hidrokortizona, koji se koriste za suzbijanje imunološkog sistema i ublažavanje upale, mogu se koristiti za liječenje pacijenata s teškim COVID-19.
U junu su istraživači u Velikoj Britaniji najavili neka preliminarna saznanja ispitivanja RECOVERY (Randomized Evaluation of COVID-19 Therapy), koje je pokrenuto u martu kako bi se procijenilo nekoliko postojećih lijekova kao mogućih tretmana za COVID-19. Tim je otkrio da niske doze deksametazona mogu smanjiti smrtnost do jedne trećine u vrlo teškim slučajevima COVID-19.
Pokus RECOVERY takođe istražuje efikasnost sljedećih lijekova kao potencijalnih tretmana COVID-19:
- Azitromicin (antibiotik)
- Tocilizumab, koji se prodaje pod robnom markom Actemra (protuupalni tretman za injekcije)
- Rekonvalescentna plazma sa antitelima na SARS-CoV-2 (prikupljena od ljudi koji su se oporavili od COVID-19)
- Regeneronov istražni antivirusni koktel poznat pod nazivom REGN-COV2
- Monoklonska antitela (laboratorijski izrađene verzije prirodnih antitela protiv SARS-CoV-2) još je jedan eksperimentalni tretman protiv COVID-19 koji se još istražuje.
Kako se zaštititi
Ne trebate čekati cjepivo ili više antivirusnih tretmana kako biste zaštitili sebe i druge od COVID-19. Mnogo možete učiniti kako biste izbjegli izloženost i smanjili rizik od infekcije i gripom i COVID-19, uključujući:
- Primanje vakcine za sezonsku gripu
- Nošenje maske za lice ili pokrivača od platna kada se izlazi u javnosti ili oko drugih ljudi
- Vježbanje socijalnog distanciranja ili udaljavanje od drugih najmanje 6 stopa
- Operite ruke dobro i često vodom i sapunom najmanje 20 sekundi svaki put
- Ne dodirivati nijedan dio lica, uključujući oči, nos ili usta neopranih ruku
- Izbjegavanje ljudi sa sumnjama ili potvrđenim infekcijama.
Ako mislite da ste možda bolesni.
Svatko tko vjeruje da je možda zaražen COVID-19 ili je možda bio izložen koronavirusu, trebao bi poduzeti trenutne korake da se izolira i izbjegne širenje svoje bolesti na druge.
Ako se pojave znakovi upozorenja na infekciju, nazovite svog zdravstvenog radnika za uputstva. Prije odlaska u liječničku ordinaciju ili hitnu službu, obavezno nazovite i obavijestite medicinsko osoblje da ste možda bili izloženi COVID-19. Oni će vam pomoći da utvrdite da li trebate biti testirani.
