Istraživači procjenjuju da će ledenjaci na kraju izgubiti 39% svoje mase u odnosu na 2020. godinu, trend koji je već nepovratan bez obzira na to što slijedi i vjerovatno će doprinijeti porastu globalne nivoa mora za 113 milimetara.
Gubitak će se povećati na 76% ako svijet nastavi provoditi svoju trenutnu klimatsku politiku, koja vjerovatno neće uspjeti zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 stepena Celzija, prema radu objavljenom u magazinu Science.
Ovaj drugi scenarij mogao bi se pokazati katastrofalnim za zemlje koje ovise o otopljenoj vodi s ledenjaka za navodnjavanje, energiju i pitku vodu; svijet u kojem se gubi 39% mase ledenjaka u usporedbi sa 76% je “razlika između mogućnosti prilagodbe gubitku ledenjaka i neprilagođenosti”, rekao je za CNN James Kirkham, glaciolog iz Međunarodne inicijative za klimu kriosfere.
Iako studija nudi sumornu prognozu za svjetske ledenjake, njezini autori pokušavaju “poslati poruku nade”, rekla je Lilian Schuster, istraživačica sa Univerziteta u Innsbrucku u Austriji, koja je bila suvoditeljica studije.
“Studijom želimo pokazati da sa svakom desetinom stepena manje globalnog zagrijavanja možemo očuvati ledenjački led“, rekla je za CNN.
Gotovo 200 zemalja obavezalo se na suradnju u Pariškom sporazumu iz 2015. kako bi ograničile globalno zagrijavanje. Zemlje su se obavezale održati globalno zagrijavanje ispod 2 stepena Celzija u odnosu na predindustrijske nivoe i, ako je moguće, ispod 1,5 stepeni. Svaka zemlja odgovorna je za razvoj vlastitih planova za postizanje tih ciljeva.
No temperature i dalje rastu – svijet je trenutno na putu da se do 2100. godine zagrije za do 2,9 stupnjeva. A svako dodatno povećanje od 0,1 stepena između 1,5 i 3 stepena zagrijavanja rezultira gubitkom dodatnih 2% globalne mase ledenjaka, predviđa studija.
“Nismo aktivisti, ovo je nauka koja govori”, rekao je Harry Zekollari, istraživač na Slobodnom univerzitetu Brussel u Belgiji i ETH Zürichu u Švicarskoj, koji je bio suvoditelj studije.
“Ponekad su primjedbe koje dobivamo tipa ‘širite paniku i plašite ljude’. Ja kažem: ‘Pokušavam vam dati ono što nam daju brojke naših računara'”, ističe.
Ova “značajna” studija “jedan je od najvažnijih dijelova rada na projekcijama ledenjaka koji je napravljen ove decenije”, rekao je Kirkham, koji nije bio dio istraživačkog tima, ali je predstavio rad na konferenciji Ujedinjenih naroda u subotu.
Do ovog rada, prethodne projekcijske studije završavale su svoja predviđanja na 2100. godini – datumu koji se često koristi u političkim krugovima za mjerenje potencijalnog učinka klimatske krize, rekao je Kirkham. No, ledenjacima mogu trebati godine, čak i stoljeća, da se stabiliziraju nakon što se klima promijeni, što znači da i pravi učinak porasta temperature može biti prikriven godinama.
Kako bi istražili ovaj fenomen, u ovoj studiji korišteno je osam postojećih modela ledenjaka i provedene su simulacije koje se protežu kroz stoljeća, predviđajući kako će se svaki ledenjak razvijati u tom vremenskom okviru.
Korištenje toliko mnogo modela dalo je širok raspon rezultata. Na primjer, nalaz da će ledenjaci na kraju izgubiti 39% svoje mase ako trenutne temperature ostanu nepromijenjene bio je medijan rezultata u skupu podataka u rasponu od 15% do 55%.
No iako je raspon rezultata “prilično velik”, “svi pokazuju isti trend”, rekla je Guðfinna Aðalgeirsdóttir, profesorica na Univerzitetu Island, koja nije bila uključena u studiju.
“Poruka je vrlo jasna”, rekla je za CNN. “Svi modeli pokazuju istu stvar, da s povećanim zagrijavanjem gubimo više mase ledenjaka”,piše N1
Za Zekollarija, nesigurnosti u rezultatima pokazuju da “još uvijek ima puno toga za napraviti kada je u pitanju usporedba različitih modela”.
Studija je pokazala da se ovi učinci razlikuju i po regijama, ovisno o tome koliko je svaki ledenjak izložen klimatskim promjenama.
Glečeri u zapadnoj Kanadi i Sjedinjenim Državama, sjeveroistočnoj Kanadi, Skandinaviji i ruskom Arktiku su među onima koji su posebno ugroženi.
(Haber.ba)
