Kompanija Microsoft ove godine je otpustila više od 15.000 radnika – uključujući 9.000 samo tokom jula – što čini oko sedam posto njene ukupne globalne radne snage. Ovi otkazi dolaze uprkos činjenici da je kompanija zabilježila gotovo 25 posto veću kvartalnu dobit i premašila tržišnu vrijednost od četiri biliona dolara.
Generalni direktor Satja Nadela tvrdi da Microsoft “sjajno napreduje”, no istovremeni val otkaza otvara ozbiljna pitanja o budućnosti rada u eri umjetne inteligencije, piše Financial Times.
Ključni faktor
Urednica Financial Timesa Anjli Raval analizira kako umjetna inteligencija sve više postaje ključni faktor u korporativnim restrukturiranjima. Umjesto da firme samo povećavaju efikasnost s manje zaposlenih, sve je očiglednije da se pripremaju za vrijeme u kojem mnogi poslovi jednostavno više neće postojati.
Iako rukovodioci često tvrde da umjetna inteligencija “redizajnira radna mjesta”, podaci govore drugačije. Kompanije poput Intela i BT-a već su direktno povezale hiljade otkaza sa uvođenjem AI-ja. Iako Majkrosoft to ne priznaje eksplicitno, kompanija paralelno otpušta hiljade ljudi dok bilježi rekordnu zaradu.
Otkazi su nekada predstavljani kao nužno zlo, danas ih se sve češće tumači kao simbol napretka.
Prihod bez radne snage
U tehnološkom sektoru sve je raširenija ideja da se uspjeh mjeri prihodima po zaposleniku. Američki startap akcelerator Y Combinator, koji je iznjedrio gigante poput Airbnb-a i Dropboxa, promovira poslovni model u kojem su milioni dolara prihoda mogući i s minimalnim brojem uposlenih.
Suosnivač OpenAI-ja Sem Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti firma vrijedna milijardu dolara koju bi vodila samo jedna osoba. Iako ovo još uvijek zvuči kao naučna fantastika, veliki jezički modeli poput ChatGPT-ja, Geminija i Groka već mijenjaju radna okruženja, posebno među administrativnim i kancelarijskim poslovima.
Mnoge kompanije otkazuju pozicije uz obrazloženje da “ti zadaci više ne postoje”. Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je pomoću AI-ja skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 posto, oslobodivši pritom 3.600 sati analitičkog rada. Istovremeno, zapošljavanje programera značajno je usporeno.
Mladi najviše ispaštaju
Raval upozorava da su posebno pogođene niže pozicije i početnička radna mjesta, čime nestaju i klasični putevi profesionalnog uspona.
– Rast AI-ja mogao bi ograničiti oporavak zapošljavanja u nekim nižim kancelarijskim ulogama – rekao je Dirk Han, direktor međunarodne agencije za zapošljavanje Hays.
Vrijednost fakultetskih diploma postaje sve upitnija, dok karijere postaju fragmentisane i nepredvidive. Freelancing, kratkoročni ugovori i nestabilni angažmani sve više postaju pravilo. Umjetna inteligencija ovaj trend dodatno ubrzava.
Manje radnika – manje stabilnosti?
Iako manji broj zaposlenih može značiti smanjenje troškova i veću brzinu u radu, to takođe može dovesti do slabije otpornosti na tržišne šokove – od poremećaja u lancima nabavke do odlaska ključnog osoblja.
Raval navodi primjer švedske firme Klarna, koja je otpustila veliki broj ljudi, da bi zatim ponovo vraćala radnike u korisničku podršku jer se AI pokazao neefikasnim u direktnoj komunikaciji s klijentima.
Iako AI može zamijeniti rutinske zadatke, često se zanemaruje važnost ljudskih odnosa u poslovanju.
– Treba ponovo naučiti cijeniti ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog prosuđivanja – zaključuje se u analizi Financial Timesa.
Međutim, to je moguće jedino ako ulažemo u ljude koji te kvalitete posjeduju i omogućimo novim generacijama pristup radnim mjestima – umjesto da se ona zatvaraju i prije nego što su pružila priliku.
(Haber.ba)
