Porast razine mora više nije daleka prijetnja, već trenutno ugrožava milijune ljudi i ključnu infrastrukturu u priobalnim regijama Globalnog Juga. Nova, detaljna studija sada kvantificira, zgradu po zgradu, razmjere ove opasnosti.
– Svi mi ćemo biti pogođeni klimatskim promjenama i porastom razine mora, bilo da živimo uz ocean ili ne – kaže Erik Galbrajt (Erik Galbraith), stručnjak za Zemlju s kanadskog Univerziteta McGill i koautor studije, u članku objavljenom na stranicama istog univerziteta.
Katastrofalne posljedice
Istraživanje se fokusiralo na Afriku, jugoistočnu Aziju te Srednju i Južnu Ameriku, koristeći visokorezolucijske satelitske snimke, podatke o građevinskim otiscima i napredne metode strojnog učenja kako bi se utvrdilo koje su strukture najugroženije. Otprilike 750 miliona ljudi, oko desetina čovječanstva, živi unutar pet kilometara od obale, što znači da i umjereni porast razine mora može izazvati katastrofalne posljedice.
Studija, objavljena u časopisu Urban Sustainability, analizirala je 840 miliona zgrada pod tri scenarija porasta razine mora: 0,5 metara, 5 metara i 20 metara. Uz porast od pola metra, približno 3 miliona građevina suočava se s poplavama. Porast od 5 metara potopio bi 45 miliona građevina i uništio više od 80 posto zgrada u nekim zemljama, dok bi scenarij od 20 metara ugrozio više od 130 miliona građevina. Erozija i olujni valovi nisu uključeni, što čini ove rezultate minimalnima, napominju autori istraživanja.
– Svi mi ovisimo o robi, hrani i gorivu koja prolazi kroz luke i priobalnu infrastrukturu izloženu porastu razine mora. Poremećaj te ključne infrastrukture mogao bi izazvati kaos u našoj globalno povezanoj ekonomiji i prehrambenom sistemu – dodaje Galbrajt.
Nezaustavljiv proces
Porast razine mora je spor, ali nezaustavljiv proces globalnog zatopljenja, koji već utiče na priobalne populacije i nastavit će još stoljećima, kaže geofizičarka Natalija Gomez (Natalya Gomez), koautorica istraživanja sa Sveučilišta McGill. Ekolog Džef Kardil (Jeff Cardille) sa istog univerziteta dodaje da su neke priobalne zemlje mnogo izloženije od drugih, zbog specifičnosti terena i lokacija zgrada.
Interaktivne karte sada pomažu urbanistima u zaštiti postojeće infrastrukture i planiranju budućih projekata. Kako razina mora globalno raste brzinom od 4,5 milimetara godišnje, prilagodbene strategije postale su nužnost.
– Ne možemo izbjeći barem umjeren porast razine mora. Što ranije priobalne zajednice počnu planirati, veće su šanse da i dalje uspješno opstanu – zaključuje Maja Vilard-Stepan (Maya Willard-Stepan), stručnjakinja za okoliš s kanadskog Univerziteta Victoria i glavna autorica studije.
(Haber.ba)
