Duga spada u najljepše pojave u prirodi i čovjek se dugo pitao što je duga. Duga je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na nebu koji nastaje kada sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi.
Boje u dugi čine kontinuirani spektar sa crvenom bojom na vanjskoj i ljubičastoj boji na unutarnjoj strani luka, ali se obično navode kao crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta.
Aristotel, stari grčki filozof je pokušao objasniti pojavu duge. Sunčeva svjetlost ili obična bijela svjetlost, zapravo je mješavina svih boja. Zacijelo ste vidjeli što se zbiva kad svjetlost padne na kosi brid zrcala ili na mjehurić sapunice. Bijela svjetlost se prelama u različitim bojama. Predmet što na taj način može prelamati svjetlost zove se optička prizma. Boje što se tada javljaju stvaraju jednu prugastu vrpcu, i svaka boja postupno prelazi u iduću. Ta se vrpca zove spektar.
Duga je jedan veliki spektar ili vrpca boja. Stvara se prelamanjem sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi. Kišne kapi djeluju kao prizme. Duga se vidi samo za vrijeme kiše, kad istodobno pada kiša i sija sunce. Ako se tada nalazite u sredini, pa je iza vas sunce, a ispred vas pada kiša, tada vidite dugu. Preko ramena vam sunce sija i obasjava kišne kapi, koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar ili vrpcu boja. Sunce, vaše oči i središte luka duge moraju stajati u pravoj liniji.
Kada je sunce suviše visoko, ta prava linija se ne može postići. Zato se duga vidi samo rano ujutro ili kasno popodne. Jutarnja duga znači da sunce sija na zapadu, a kiša pada na istoku.
