Novootkrivena vrsta slatkovodne kornjače nazvana Peltocephalus maturin smatra se jednom od najvećih na svijetu. Tokom kasnog pleistocena, oklopljeni gmizavac je postojao u periodu prije 40.000 do 9.000 godina.
Maturin je dobio ime po izmišljenom liku kojeg je kreirao slavni romanopisac Stephen King.
“Novu vrstu smo nazvali po ogromnoj kornjači Maturinu, glavnom protagonisti multiverzuma Stephena Kinga”, izjavio je Gabriel S. Ferrerira s Univerziteta u Tübingenu. Fosilizirani ostaci se sastoje o donje čeljusti kornjače. Kako se navodi u saopćenju, primjerak su pronašli rudari u rudniku zlata u kamenolomu Taquaras u brazilskom Porto Velhu.
Zanimljivo je da fosilni ostaci ukazuju na to da se ovo izumrlo stvorenje moglo pohvaliti oklopom dugim 180 centimetara.
“U prošlosti nam je bilo poznato samo nekoliko kornjača koje su živjele u slatkim vodama, a koje su imale dužinu oklopa veću od 150 centimetara. Tako velike životinje su poznate prvenstveno iz miocena, perioda prije 23 do pet miliona godina”. rekao je Ferreira.
U poređenju s današnjim najvećim slatkovodnim kornjačama, Peltocephalus maturin je za njih div te predstavlja rijetki uvid u prošlost. Trenutno postoje dvije vrste velikih slatkovodnih kornjača. Azijska uskoglava meka kornjača Chitra Chitra ima maksimalnu dužinu oklopa od 140 centimetara, dok južnoamerička riječna kornjača Podocnemis expansa posjeduje oklop dug 110 centimetara.
Na osnovu otkrivenih uzoraka, novootrkivena vrsta se može povezati sa savremenom velikoglavom amazonskom kornjačom Peltocephalus dumerilianus, a bila je svaštojed. Tim naučnika je bio iznenađen njenim dugim oklopom, jer su slatkovodne kornjače rijetko toliko velike kao njihovi kopneni i morski srodnici. Pored toga, najmlađi divovski fosili otkriveni do danas potiču iz miocenskih sedimenata. Naučnici sugeriraju da je nedavno otkrivena vrsta “najmlađa poznata pojava” velikih slatkovodnih kornjača.
Nalazi pokazuju da je Peltocephalus maturin koegzistirao s ranim ljudskim stanovnicima amazonske regije.
“Ljudi su naselili amazonsku regiju prije oko 12.600 godina. Znamo i da su velike kornjače bile na ishrani hominina još od paleolita. Da li su slatkovodne kornjače, koje je mnogo teže uhvatiti zbog njihove agilnosti, jeli i rani ljudi i da li je Peltocephalus maturin zajedno s južnoameričkom megafaunom postao žrtva ljudske ekspanzije, još uvijek nije jasno”, naveo je Ferreira.
Tim planira prikupiti još podataka iz naslaga kasnog pleistocena i ranog holocena Amazonskog basena kako bi saznao više informacija, piše klix.
(Haber.ba)
