Kineska lunarna sonda Chang’e-6 trebala bi započeti svoj povijesni povratak s tamne strane Mjeseca na Zemlju nakon prikupljanja uzoraka za koje naučnici očekuju da će pomoći odgovoriti na ključna pitanja o ranoj evoluciji Sunčevog sistema.
Chang’e-6, koji je dobio ime po mitskoj kineskoj božici Mjeseca, lansiran je 3. maja u južnoj kineskoj otočnoj pokrajini Hainan.
Bliža strana Mjeseca
Potpuno robotizirana sonda sletjela je 1. juna na dosad neistraženu lokaciju u golemom udarnom krateru koji se naziva bazen Južni pol – Aitken na udaljenoj strani Mjeseca.
Prethodna kineska misija Chang’e prikupila je uzorke s bliže strane Mjeseca u decembru 2020., ponovno pokrenuvši globalne napore prikupljanja lunarnih uzoraka nakon pauze od 44 godine, piše Indeks.hr.
Misija Luna 24 bez posade koju je pokrenuo bivši Sovjetski Savez 1976. prikupila je 170 grama uzoraka iz Mare Crisium, ili “Mora kriza”, na bližoj strani Mjeseca.
Između 1969. i 1972. šest misija Apollo, sve s posadom, prikupila je 2200 uzoraka ukupne težine 382 kilograma, također s bliže strane Mjeseca.
Zašto je bitno prikupljanje uzoraka s udaljene strane Mjeseca, Džejms Karpenter (James Carpenter), voditelj ureda za lunarnu nauku Evropske svemirske agencije, rekao je da uzorci koje su prikupile misije Apollo s bliže strane Mjeseca pokazuju da je bazen Južni pol – Aitken na suprotnoj strani nastao u doba iznimno teškog bombardiranja Sunčevog sistema, Zemlje i Mjeseca.
– Ovo je zaista ključan događaj u povijesti cijelog Sunčevog sistema, ali postoje neke kontroverze o tome je li se dogodio ili ne – rekao je.
– Da bismo to razumjeli, moramo uskladiti te događaje, a to će se učiniti uz pomoć uzoraka s udaljene strane Mjeseca iz bazena Južni pol – Aitken.
Ograničen vremenski okvir
Nakon slijetanja, Chang’e-6 je 14 sati bušio, iskopavao i pakirao 2 kilograma materijala, s ciljem da bude prva sonda koja će donijeti takve uzorke s udaljene strane Mjeseca. Sonda Chang’e-5 je 2020. za taj postupak na raspolaganju imala 21 sat.
– Kad padne mrak, kad sunce zađe, misija mora završiti, tako da postoji ograničeni vremenski okvir između slijetanja i uzimanja tih uzoraka, i ponovnog uzlijetanja, tako da je to prilično uzbudljiva misija jer se mora obaviti brzo – rekao je Karpenter.
Iako je Kina rekla da je poboljšala učinkovitost svojih strojeva za kopanje i bušenje u usporedbi s 2020., misija bi još mogla naići na probleme u fazi uzorkovanja.
Prenošenje lunarnih uzoraka
Chang’e-5 vratio se s 1,73 kg lunarnih uzoraka, umjesto planiranih 2 kg jer je bušilica uspjela napraviti rupu duboku samo 1 metar (3.28 stopa) umjesto 2 metra nakon što je došla do neprobojnih slojeva ispod površine.
Uzorci Chang’e-6 bit će prebačeni i zapečaćeni na raketnom motoru na vrhu letjelice, koja će se lansirati u svemir, spojiti s drugom letjelicom u Mjesečevoj orbiti i prenijeti uzorke.
Očekuje se da će 25. juba sletjeti u kinesku Unutarnju Mongoliju. Karpenter je rekao da je saradnja između evropskih i kineskih naučnika u analizi lunarnih uzoraka koje je donio Chang’e-5 bila iznimno dobra, te se nada da će se to ponoviti i za Chang’e-6, piše avaz.
(Haber.ba)
