Istraživanja su pokazala da su ljudi, uopšteno govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da su ljudi tokom istorije pokušavali na različite načine da prepoznaju laganje, čak i uz pomoć tehnologije.
Sada je aktuelna vještačka inteligencija, pa se ljudi pitaju da li će ona uspjeti da prepozna laž efikasnije nego starije tehnologije.
Naime, kako piše “MIT Technology Review”, neki vjeruju da bi upravo vještačka inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.
A ovakvi bi se sistemi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već da nam, jednog dana, pomognu da razlikujemo prave činjenice od lažnih vijesti, prenosi “Zimo”.
Pitanje je samo da li ćemo da vjerujemo tom sistemu i da li bi trebalo da mu vjerujemo?
Grupa naučnika sa njemačkog Univerziteta u Vircburgu osmislila je alat koji koristi vještačku inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su sproveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcioniše. U studiji objavljenoj u žurnalu “iScience”, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.
No, njemački naučnici primjetili su i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tokom eksperimenata bili svjesni da je 50 odsto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, samo 19 odsto su okarakterisali ovim opisom. Ali, kad su koristili alat s vještačkom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 odsto izjava.
Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovini slučajeva. Vještačka inteligencija je bila nešto bolja sa 67 odsto prepoznatih lažnih izjava. Bolje od čovjeka, ali još daleko od savršenog.
Naučnici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj da stvore AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.
Stvaranje savršenog alata vještačke inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao biti imati negativan uticaj na ljude i društvo, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.
Njemački naučnici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, i našeg povjerenja u druge ljude i njihovu čestitost, prenosi “Danas“.
(Haber.ba)
