Kada je riječ o tamnoj čokoladi sa visokim udjelom kakaa, brojni stručnjaci se slažu da može imati blagotvoran učinak na zdravlje.
Pritom je važno znati koliko je dovoljno, a kada počinje biti previše. Dakle, umjerenost je važna čak i kada jedemo tamnu čokoladu.
Zbog čega je tamna čokolada zdrava?
Tamna čokolada bogata je flavanolima, prirodnim antioksidansima koji imaju niz pozitivnih učinaka na zdravlje.
Oni pomažu u boljoj cirkulaciji, snižavaju krvni pritisak, jačaju funkciju krvnih žila i djeluju protuupalno.
Osim toga, tamna čokolada može povoljno uticati i na raspoloženje, pa čak i na funkcije mozga.
Stručnjaci iz “Mayo Clinic” navode da umjereni unos tamne čokolade može biti koristan osobama koje paze na zdravlje srca, krvni pritisak, pa čak i na osjetljivost na inzulin.
Koliko je dovoljno, a koliko previše?
Većina preporuka govori o konzumaciji oko 30 grama tamne čokolade dnevno, odnosno otprilike tri do četiri kockice.
To je količina koja može donijeti koristi bez pretjeranog unosa kalorija, šećera i zasićenih masti.
Važno je birati čokolade koje sadrže najmanje 70 odsto kakaa, jer upravo one sadrže više flavanola i manje dodanih sastojaka kao što su šećer i mlijeko.
Što dobijate ako jedete tamnu čokoladu umjereno?
*Bolju cirkulaciju i niži krvni pritisak: Flavanoli šire krvne žile i poboljšavaju protok krvi, što pozitivno djeluje na srce i smanjuje rizik od hipertenzije.
*Bolju regulaciju šećera u krvi: Tamna čokolada može povećati osjetljivost na inzulin, što je važno osobama sa dijabetesom ili predijabetesom.
*Poboljšano raspoloženje i koncentraciju: Sadrži tvari poput teobromina i male količine kofeina koje potiču budnost, ali i minerale poput magnezija koji umiruju nervni sistem.
Na šta ipak treba pripaziti?
Tamna čokolada, iako zdravija od mliječne, i dalje je kalorična. Veća količina može dovesti do suprotnog učinka – debljanja, žgaravice ili nemirnog sna.
Osobe osjetljive na kofein trebale bi izbjegavati da je jedu naveče.
Kako je uključiti u prehranu?
Najbolje je tamnu čokoladu jesti samostalno, kao desert nakon obroka, ili dodati u zobenu kašu, smoothie, uz orašaste plodove ili jogurt.
Bitno je da ne postane navika “grickanja iz navike”, već da joj pristupate svjesno kao malom, zdravom užitku, prenosi Index.
(Haber.ba)
