Preskačete doručak? Evo kako to može utjecati na vas
Mnogi jutro započinju samo gutljajem kafe na prazan stomak, misleći da tako štede kalorije. No, tijelo pamti svaki preskočeni obrok i šalje neočekivani račun u večernjim satima. Otkrijte šta se zapravo dešava.
S druge strane, redovno preskakanje doručka kod pojedinih ljudi može utjecati na regulaciju šećera u krvi i insulina te povećati rizik od kratkoročnih i dugoročnih metaboličkih promjena. Posebno je izražen utjecaj kod osoba s metaboličkim poremećajima, koje mogu imati veće oscilacije glukoze i pojačan osjećaj gladi tokom dana.
Tijelo više radi na održavanju šećera u krvi
Doručak prekida noćni post. Kada ga preskočimo, tijelo duže ostaje bez hrane, pa pankreas oslobađa hormon glukagon koji podstiče jetru da oslobodi zalihe glukoze.
Stručnjaci ističu da nivo šećera u krvi uglavnom ostaje u granicama normale, ali organizam ulaže više napora da ga održi. Duži period bez hrane povećava i nivo slobodnih masnih kiselina, što s vremenom može doprinijeti razvoju inzulinske rezistencije.
Manjak energije i slabija koncentracija
Mozak kao glavni izvor energije koristi glukozu. Kada je nema dovoljno, mogu se javiti umor, razdražljivost, slabija koncentracija, glavobolja i osjećaj “magle u glavi”. Organizam tada počinje koristiti masti kao izvor energije, pri čemu nastaju ketoni, koji kod nekih ljudi također mogu doprinijeti tom osjećaju.
Veći skokovi šećera i više gladi
Istraživanja pokazuju da preskakanje doručka može izazvati veći porast šećera u krvi nakon ručka. Kod zdravih osoba taj porast može biti i do 40 do 50 posto veći nego kada doručkuju.
Osim toga, ljudi koji ne doručkuju često osjećaju veću glad tokom dana, što može dovesti do povećanog unosa kalorija i postepenog povećanja tjelesne težine.
Najviše su pogođene osobe s metaboličkim problemima
Preskakanje doručka posebno može utjecati na osobe s predijabetesom, dijabetesom tipa 2 ili sindromom policističnih jajnika. Kod žena u perimenopauzi hormonske promjene također mogu dodatno utjecati na osjetljivost na inzulin.
Kako bi trebao izgledati doručak?
Stručnjaci preporučuju uravnotežen doručak koji sadrži
oko 25 grama proteina
zdrave masti
rastvorljiva vlakna
ugljikohidrate s niskim do umjerenim glikemijskim indeksom.
Takav obrok može pomoći u stabilnijem nivou šećera u krvi, dužem osjećaju sitosti i boljoj kontroli apetita tokom dana.
