Dječaci se mijenjaju u tjelesnim i psihičkim karakteristikama, a za sve su odgovorni genski i okolišni čimbenici u interakciji s radom hormona.

LAJKUJTE NAS NA FACEBOOK-U

Pubertet kod dječaka – trajanje
Dob početka pubertetskog sazrijevanja je 9 godina za dječake. U toj dobi javljaju se prve vanjske promjene na tijelu kod većine dječaka, ali hormonalne promjene koje dovode do tih vanjskih promjena počinju nešto ranije.

Pubertet traje od 4 do 6 godina i predstavlja početak adolescencije. Dječaci se moraju znati nositi s procesom interakcije između promjena u fizičkom rastu, emocijama, psihičkom rastu i spolnom sazrijevanju.

Pubertet kod dječaka – hormonalne promjene
Hormoni su visoko specijalizirane kemijske tvari koje putuju tijelom putem krvi prenoseći određene poruke stanicama, tkivima i organima.

Endokrini sustav, koji je odgovoran za proizvodnju i regulaciju hormona koji su u tijelu prisutni od rođenja, pokreće endokrine žlijezde koje sudjeluju u procesu pubertetskog razvoja kod dječaka:

  • hipotalamus – struktura u mozgu koja proizvodi i izlučuje gonadotropin otpuštajući  hormon (GnRH), neurohormon koji regulira rad hipofize i povezan je s vremenom početka puberteta, a njegova primarna funkcija je regulacija rasta, razvoja i funkcije testisa;
  • hipofiza – odgovorna za lučenje hormona rasta i reguliranje rada štitne žlijezde;
  • štitna žlijezda – luči hormon tiroksin koji regulira rast i razvoj;
  • kora nadbubrežne žlijezde – lučenje androgena (hormona koji utječe na razvoj spolnih organa i spolno sazrijevanje) i kortizola (utječe na tjelesni rast);
  • spolne žlijezde (testisi) – zaduženi za lučenje androgena (testosterona) te odgovorni za stvaranje muških spolnih stanica (spermatogenezu).

Dječaci tek u pubertetu doživljavaju lučenje testosterona i spermatogenezu. Prije puberteta se to ne događa.

Tijekom srednjeg djetinjstva dolazi do početnog porasta hormona u dobi od 6 do 9 godina kod dječaka, a to se naziva se adrenarha. Dvije godine poslije toga nastupa gonadarha kada se hormoni spolnih žlijezda počinju pojačano lučiti, a to se kod dječaka događa nešto kasnije nego kod djevojčica.

Također, dolazi do razvoja primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika kod dječaka, a to se događa između 9. i 15. godine (prosječno oko 12. godine).
Pubertet kod dječaka – tjelesne promjene
Rast dječaka u pubertetu je povezan s brojnim tjelesnim promjenama. Pubertet sa sobom donosi jedan od najbržih i najvećih porasta u tjelesnom rastu dječaka od dojenačke dobi.

Brz porast visine i težine se kod dječaka pojavljuje u dobi od 11 godina, vrhunac je u dobi od 13 i pol godina te završava u dobi od 17 godina.

Pubertet kod dječaka – spolni razvoj
Spolno sazrijevanje kod dječaka nadziru androgeni, muški spolni hormoni.

U muškom pubertetskom sazrijevanju važnu ulogu ima testosteron kojega luče testisi. On potiče brojne fizičke promjene kod dječaka u pubertetu, poput razvoja mišića, rasta dlačica na tijelu i licu, promjene glasa i pojavu drugih muških spolnih karakteristika.

Kod dječaka se spermatogeneza (stvaranje zrelih spermija) javlja kada se u tijelu dječaka postigne razina androgena i razina otpuštanja gonadotropina kao u odraslih muškaraca.

S vremenom dolazi do razvoja primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika.

Primarne spolne karakteristike uključuju reproduktivne organe, tj. penis, mošnje i testise kod muškaraca, a sekundarne spolne karakteristike vidljivi tjelesni znakovi koji služe kao dodatni pokazatelji spolne zrelosti (mišići, bradavice, brada, fizički rast, itd.).

Redoslijed spolnog sazrijevanja kod dječaka obično prati sljedeće promjene:

  • povećanje testisa i promjene u teksturi i boji mošnji te pubična dlakavost (u prosjeku u dobi od 11 godina),
  • povećanje penisa i jačanje pubične dlakavosti,
  • rast brade i brkova,
  • produbljenje glasa,
  • spermarha (prva ejakulacija) – u dobi od 13 godina.

Pubertet kod dječaka – prva ejakulacija
Prva ejakulacija ili spermarha se pojavljuje u dobi od 13 godina, a obično se javlja godinu dana nakon početka ubrzanog razvoja penisa. Neko vrijeme sjemena tekućina sadrži mali broj živih spermija.

Važno je navesti da spermarha u dječaka nije pandan menarhi u djevojčica. Pretpostavlja se da je spermarha za dječaka isto toliko važna kao menarha za djevojčice, no vrlo malo se zna o značenju toga događaja za dječake, kao i o reakcijama dječaka na spermarhu.

Iako većina dječaka nije pripremljena za taj događaj, čini se da im on ne uzrokuje strah, stres ili nelagodu, a još k tome dječaci nisu skloni svoje prvo iskustvo otkrivati roditeljima ili prijateljima.

Normalni dobni raspon pubertetskih promjena toliki je da je moguće da od dva dječaka iste kronološke dobi jedan već prođe kroz sve opisane promjene, a kod drugog one još nisu ni započele.

Preuranjeni pubertet kod dječaka – simptomi i obilježja
Preuranjeni pubertet se češće događa kod djevojčica nego kod dječaka. No, moguće je da se zbog interakcije okoline i gena neki dječaci prije počnu razvijati. Ako dođe do naglog porasta visine i težine te mišićne mase u ranijoj dobi kod dječaka, vrlo vjerojatno je u pitanju preuranjeni pubertet kod dječaka.

Odrasli i vršnjaci takve pojedince doživljavaju kao opuštene, nezavisne, samopouzdane i tjelesno privlačne te su popularniji među vršnjacima. Isto tako, kod dječaka se prije 9. godine života može primijetiti povećanje testisa i penisa te opći fizički rast.

Kada je u pitanju preuranjeni pubertet kod dječaka, bradavice, dlake na rukama i nogama te spolnim organima su također moguće pojave. Sve te pojave nose sa sobom različite psihičke i emocionalne promjene te se roditelji i djeca susreću s brojnim izazovima.

Dječaci koji ranije ulaze u pubertet češće ranije stupaju u spolne odnose, a odrasli od njih očekuju zrelije ponašanje i veću odgovornost. To ponekad može izazvati konflikte i neprilagođena ponašanja. Nadalje, rano sazrijevanje u dječaka povezano je s problemima u prilagodbi kasnije tijekom života.

Kasni pubertet kod dječaka – simptomi i obilježja
Kod dječaka se također može javiti i kasni pubertet kojemu su najčešće uzroci kronične bolesti, pretjerano vježbanje ili bavljenje sportom tijekom djetinjstva ili adolescencije te nedovoljan unos hrane za normalno funkcioniranje organizma.

Isto tako, kasni pubertet može biti uzrokovan takvim genima u obitelji. Dječaci kod kojih kasni pubertet vjerojatno su imali roditelje ili neke druge bliske članove obitelji koji su se susreli s istim problemom.

Ovi pojedinci su u lošijoj poziciji nego dječaci koji rano sazrijevaju. Dječaci koji kasnije ulaze u pubertet su niže visine i manje težine zbog čega imaju negativno opće i tjelesno samopoimanje jer nemaju tjelesne atribute koji su socijalno poželjni.

U odnosima s vršnjacima se osjećaju odbačenima pa se ponašaju provokativno i nametljivo kako bi zadobili njihovu pažnju.

Pubertet kod dječaka – ponašanje i psihički razvoj
Kad je u pitanju pubertet, psihičke promjene su neophodan proces u odrastanju, a događaju se u različitim područjima života.

Sve hormonalne, spolne i tjelesne promjene koje se događaju tijekom puberteta čine adolescente osjetljivijim na stres pa se stoga doba adolescencije smatra razdobljem ranjivosti, odnosno razdobljem posebno osjetljivim za početak razvoja psihičkih promjena.

Početak puberteta u dječaka je dosta neprimjetan. Međutim, kako znakovi razvoja postaju sve vidljiviji, okolina je to ponekad sklona neprimjereno komentirati. Općenito, dječaci su skloni manje pričati o različitim aspektima puberteta od djevojčica, a kada to čine obično je to u kasnijoj fazi razvoja.

Kod dječaka se u ponašanju može primijetiti pojava impulzivnosti i agresivnosti. Stručnjaci smatraju da su tome više uzrok aktivnosti kojima se dječaci bave nego neke biološke ili hormonalne promjene u pubertetu.

Isto tako, dječaci pozitivno reagiraju na svoj fizički rast i razvoj te su obično u najgorem položaju oni kojima taj rast kasni zato što ih ismijavaju vršnjaci.

Jedno od objašnjenja je da zapadna kultura favorizira dječake koji izgledaju snažno, jako i veliko, što je u skladu s novim proporcijama tijela koje dječaci dobivaju (dok s druge strane naglašava dječački izgled tijela u djevojaka, što nije u skladu s novim ženstvenim proporcijama tijela koje djevojke poprimaju u pubertetu).

Pubertet kod dječaka – odnosi s roditeljima
Dječaci se često znaju ponašati buntovno zbog čega upadaju u rizična ponašanja. Njihov odnos s roditeljima je nerijetko kompliciran zato što smatraju da ih roditelji ne mogu shvatiti. Roditelji isto tako mogu imati prevelika očekivanja od dječaka zato što ih njihov fizički izgled prikazuje odraslijima nego što psihički jesu.

Tada nastaje problem osjećaja pritiska i pretjerane kontrole, a zbog nemogućnosti nošenja s roditeljskim zahtjevima i očekivanjima, dječaci se povlače u sebe, manje pričaju o promjenama koje doživljavaju i boje se reći roditeljima sve loše što naprave zato što znaju da će tako izgubiti povjerenje.

Roditelji bi trebali shvatiti da, iako dječak raste i izgleda kao da je već ušao u odrasli svijet, socioemocionalni razvoj nije nužno povezan s tjelesnim izgledom.

Poznato je da dječaci općenito kasnije emocionalno sazrijevaju za razliku od djevojčica, stoga bi bilo dobro kada bi im roditelji dali vremena i prostora da osjećaju slobodu, ali opet da se zadrži kontroliran i umjeren nadzor nad njihovim ponašanjem.