Pubertet kod djevojčica predstavlja biopsihosocijalnu tranziciju koja pokreće psihološke promjene i promjene u socijalnom kontekstu u kojem adolescentice odrastaju. Sve promjene koje se događaju su pod utjecajem interakcije gena, prehrane i hormona.
Pubertet kod djevojčica – trajanje
Dob početka pubertetskog sazrijevanja za djevojčice je 8 godina, a u toj dobi se javljaju prve vanjske promjene na tijelu kod većine djevojčica, ali hormonalne promjene koje dovode do tih vanjskih promjena počinju nekoliko godina ranije.
Pubertet se smatra najvažnijim pokazateljem početka adolescencije i traje 4 do 6 godina, no završava mnogo ranije nego sama adolescencija. Pubertetske promjene mogu započeti vrlo rano, odnosno već u dobi od 7 godina za djevojčice. Mogu započeti i vrlo kasno, odnosno u dobi od 13 godina za djevojčice.
Stoga je moguće da neko dijete prođe kroz pubertet prije nego li on uopće započne kod nekog od njegovih vršnjaka. Vremenu početka puberteta značajno pridonose različiti genetski i okolinski faktori (geni, prehrana, tjelovježba, zdravlje, okolina).
Pubertet kod djevojčica – hormonalne promjene
Promjenama u tjelesnom razvoju, odnosno tjelesnom rastu i spolnom sazrijevanju u pubertetu upravljaju hormoni pod utjecajem gena. Endokrini sustav odgovoran je za proizvodnju, cirkulaciju i regulaciju hormona koji su u tijelu prisutni od rođenja, a njime upravlja središnji živčani sustav.
Endokrine žlijezde koje sudjeluju u pubertetskim promjenama kod djevojčica su:
- hipotalamus – izlučuje gonadotropin otpuštajući hormon (GnRH), neurohormon koji regulira rad hipofize i povezan je s vremenom početka puberteta, a njegova primarna funkcija je regulacija rasta, razvoja i funkcije jajnika,
- hipofiza – luči hormon rasta koji regulira rad štitne žlijezde te folikulostimulirajući hormon (FSH) i luteinizirajući hormon (LH) koji regulira rad spolnih žlijezda,
- štitna žlijezda – luči hormon tiroksin koji regulira rast i razvoj,
- nadbubrežna žlijezda – luči androgene (hormone koji utječu na razvoj spolnih organa i spolno sazrijevanje u dječjoj dobi) i kortizol koji utječe na tjelesni rast,
- spolne žlijezde ili jajnici – zaduženi su za stvaranje estrogena i progesterona te otpuštanje jajnih stanica za vrijeme menstrualnog ciklusa.
Tijekom srednjeg djetinjstva razina hormona počinje rasti te se ubrzano nastavlja povećavati tijekom rane adolescencije.
Ovaj početni porast hormona koji se događa u dobi od 6 do 9 godina kod djevojčica i naziva se adrenarha. Oko dvije godine nakon tog događaja javlja se gonadarha kada se hormoni spolnih žlijezda počinju pojačano lučiti.
Dolazi do razvoja primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika koji kod djevojčica obično počinje između 8. i 14. godine (s prosjekom oko 11. godine).
Pubertet kod djevojčica – tjelesne promjene
Rast djevojčica u pubertetu prate različite tjelesne promjene. U pubertetu dolazi do velikog tjelesnog rasta i razvoja uslijed porasta razine hormona u tijelu djeteta.
Brz porast visine i težine koji se odvija u pubertetu poznat je kao zamah u rastu, a kod većine djevojčica se:
- u prosjeku pojavljuje u dobi od 9 godina, vrhunac dostiže u dobi od 11 i pol godina te završava u dobi od 15 godina,
- u prosjeku pojavljuje 2 godine ranije nego kod dječaka.
Događaju se promjene u visini, težini, omjeru masnog i mišićnog tkiva te proporcijama tijela:
Pubertet kod djevojčica – spolni razvoj
Spolno sazrijevanje nadziru spolni hormoni, a glavna vrsta ženskih spolnih hormona su estrogeni. Njega luče ga jajnici, a odgovoran je za brojne fizičke promjene kod djevojčica u pubertetu, poput razvoja grudi i maternice, stvaranja jajnih stanica i razvoja spolnih karakteristika, kao i pojavu promjena u razvoju koštanog sustava.
Progesteron je drugi ženski spolni hormon kojega luče jajnici, a odgovoran je za nadzor menstrualnog ciklusa.
S vremenom dolazi do razvoja primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika. Primarne spolne karakteristike uključuju reproduktivne organe, tj. jajnike, maternicu i rodnicu, a sekundarne spolne karakteristike su vidljive na vanjštini tijela te služe kao dodatni znakovi spolne zrelosti.
Kod djevojčica se spolno sazrijevanje obično događa po sljedećem redoslijedu:
- rast dojki,
- pubična dlakavost,
- dlačice ispod pazuha,
- dobivanje na visini,
- širenje bokova u odnosu na ramena,
- menarha (prva menstruacija),
- završava rast dojki i pubične dlakavosti.
Ovaj redoslijed spolnog razvoja kod djevojčica često varira, odnosno drugačiji je zbog individualnih razlika između djevojčica. Posljedica ovih promjena je to što većina djevojaka, za razliku od mladića, fizički izgleda zrelije nego što ustvari jesu.
Pubertet kod djevojčica – prva menstruacija
Prva menstruacija ili menarha se pojavljuje kasnije u pubertetu, a prvi menstrualni ciklusi su često neredoviti te tijekom prvih nekoliko godina menstruacije djevojke ne ovuliraju svaki menstrualni ciklus. Obično se javlja oko 13. godine, ali je dobni raspon menarhe širok (od 9. do 15. godine).
Općenito, potpuna funkcija reproduktivnih organa uspostavlja se tek nekoliko godina nakon prve mjesečnice. Smatra se da priroda odgađa spolnu zrelost djevojaka dok tijelo i reproduktivni organi djevojke nisu dovoljno veliki za trudnoću te se stoga menarha pojavljuje tek nakon vrhunca ostalih koraka u spolnom razvoju.
Preuranjeni pubertet kod djevojčica – simptomi i obilježja
Jedno od objašnjenja ranijeg puberteta kod djevojčica nalazi se u povećanju količine masnog tkiva neposredno prije početka puberteta.
Masne stanice stimuliraju jajnike i adrenalne žlijezde da proizvode spolne hormone pa stoga spolni razvoj započinje ranije kod težih, osobito pretilih djevojčica, a kasnije kod djevojčica koje u ranoj dobi treniraju i vrlo malo jedu.
Izloženost stresovima u obitelji, poput sukoba među roditeljima, niske razine roditeljske topline i obiteljskog zajedništva, iskustvo fizičkog i seksualnog zlostavljanja u obitelji i odsutnost oca tijekom djetinjstva također su povezani s ranijim početkom pubertetskog razvoja u djevojčica.
Prerano sazrijevanje posebice može predstavljati rizik za adolescentice jer one pubertetske promjene doživljavaju prije svojih vršnjakinja te nemaju u okolini osobe s kojima bi usporedili svoja nova iskustva. Takve djevojčice:
- mogu imati manje razvijene socijalne i kognitivne sposobnosti na početku puberteta, pa se u skladu s tim i teže nositi s nadolazećim promjenama,
- u kontekstu ranog sazrijevanja, čine posebno osjetljivu skupinu u usporedbi s drugim skupinama mladih ljudi zato što rano sazrijevanje povećava ranjivost djevojaka na niz problema,
- mogu pokazivati veću vjerojatnost razvoja problema u ponašanju i antisocijalnih ponašanja, depresije, poremećaja prehrane, zloupotrebe sredstava ovisnosti i preranog upuštanja u spolne aktivnosti,
- često se javlja i lošije tjelesno samopoimanje i niže samopoštovanje, manja uspješnost u školi i češće upuštanje u neprimjerena ponašanja,
- češće se druže sa starijima te ranije počinju izlaziti s mladićima i stupati u spolne odnose, a tomu pridonosi kombinacija zrelijeg tjelesnog izgleda sa socioemocionalnom nezrelosti.
Prekasni pubertet kod djevojčica – simptomi i obilježja
S druge strane, odgađanje javljanja puberteta se može dogoditi zbog kronične bolesti te pretjeranog vježbanja i bavljenja sportom tijekom djetinjstva i adolescencije. Kad je u pitanju kasno sazrijevanje, djevojčice:
- imaju više problema od rano sazrelih vršnjakinja u srednjoj školi,
- vršnjakinje ih češće ignoriraju i više se druže s muškim vršnjacima prosječnog spolnog razvoja,
- sklonije su samoodbacivanju i manje su sretne,
- kasnije tijekom života u prednosti su u odnosu na one koje ranije sazrijevaju.
Usporedba ranog, pravodobnog i kasnog sazrijevanja u djevojčica pokazuje kako rano sazrijevanje i tijekom adolescencije, ali i kasnije u životu sa sobom donosi više problema u prilagodbi.
Pubertet kod djevojčica – ponašanje i psihičke promjene
S obzirom na hormonalne promjene i promjene u tjelesnom razvoju, pubertet za većinu adolescentica predstavlja izazovan životni prijelaz na kojeg različito reagiraju.
Hormonalne promjene u pubertetu mogu izravno i neizravno utjecati na promjene u ponašanju adolescenata. Promjene u fizičkom izgledu adolescentica dovode do promjena u slici o sebi koju djevojčica ima i do promjena u ponašanju okoline prema njima, što sve može potaknuti promjene u ponašanju.
Pubertetske promjene imaju veći učinak na djevojčice. S obzirom na naglasak društva na ideal mršavosti, nije čudno da djevojčice postaju zabrinute zbog svog fizičkog izgleda tijekom puberteta te da im on postaje izrazito važan.
Nadalje, sve je više dokaza u prilog tezi da hormonalne promjene u pubertetu čine živčani sustav adolescenata više osjetljivim na događanja u njihovoj neposrednoj okolini. Kod djevojčica se često može pojaviti depresivnost i zabrinutost oko izgleda i načina na koji ju promatra okolina zbog izgleda.
Sve više se počinje brinuti o tome što drugi misle o njoj i njezinom izgledu te često traži potvrde iz okoline o tome kako izgleda.
Ponekad se mogu javiti i nagle promjene raspoloženja, a djevojčice sve češće osjećaju simptome PMS-a, odnosno predmenstrualnog sindroma zbog kojega mogu doživljavati specifične promjene u ponašanju (npr. nervoza, depresija, tuga, neodlučnost).
Pubertet kod djevojčica – specifične reakcije na promjene
Pubertet, vrijeme sazrijevanja, ima svoje prednosti i nedostatke s kojima se djevojčica, ali i njezini roditelji trebaju znati nositi. Istraživanja su pokazala kako djevojčice na prvu pojavu pubertetskih promjena (rast grudi) uglavnom pozitivno reagiraju, no kako se dalje razvijaju te se pozitivne reakcije stišavaju.
Neka istraživanja ukazuju na to da djevojke negativno doživljavaju brz početak razvoja sekundarnih spolnih karakteristika, a sporiji tempo razvoja, posebice u ranoj fazi pubertetskog sazrijevanja, doživljavaju pozitivno.
S obzirom na to da je menarha posebno važan i istaknut događaj u pubertetu kod djevojaka, psihološke reakcije na nju dosta su istražene, a rezultati su pokazali da:
- stavovi adolescentica prema menarhi uglavnom su manje negativni danas nego što su bili u prošlosti,
- općenito, u današnje vrijeme menarhu prati uspon na socijalnom statusu u grupi vršnjaka i pozitivni osjećaji,
- djevojčice koje su menarhu doživjele negativno često nisu bile pripremljene za taj događaj i nisu imale pomoć i podršku u svojim majkama,
- danas je samo mali broj djevojčica nepripremljen za menarhu.
Pubertet kod djevojčica – odnosi s roditeljima
Bilo kakve promjene (hormonalne, tjelesne ili psihičke) nemaju nikakve povezanosti s odnosom djevojčica s roditeljima, no uočava se velika važnost u tome kako roditelji doživljavaju svoje djevojčice koje odrastaju.
Način na koji članovi obitelji gledaju na njihov pubertet puno znači djevojčicama u nošenju s problemima i poteškoćama tog prijelaznog razdoblja. Zbog toga bi roditelji trebali pratiti promjene kod djevojčica i u skladu s time se i ponašati te shvatiti da se djevojčice mijenjaju i emocionalno te da neke stvari doživljavaju na drugačije načine.
Ponekad može doći do udaljavanja od roditelja, ali tada ne treba vršiti pritisak nego temeljiti odnos na povjerenju i uzajamnoj ljubavi. Važno je da djevojčica zna da joj možete pomoći kad joj to bude potrebno te da je podržavate i volite onakvu kakva jest, bez obzira na promjene s kojima se susreće.
