Misija Artemis II uspješno je završena nakon gotovo 10 dana u dubokom svemiru. Kapsula Orion s četvero astronauta sletjela je u Tihi ocean kod obale Kalifornije. čime je zaključen prvi let ljudi oko Mjeseca nakon 1972. godine, dakle više od pola vijeka . Prema podacima NASA-e, kapsula je u more udarila brzinom od oko 25 kilometra na sat, u precizno izvedenom manevru koji je opisan kao ‘školski primjer povratka iz dubokog svemira’. Posada je dvaput obišla Zemlju, a zatim i tamnu stranu Mjeseca u letu od ukupno 1.117.515 kilometara.
Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13‑minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu brzinom od oko 40.000 km/h, , uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2.760 Celzijevih stupnjeva.
Na vrhuncu ulaska u atmosferu intenzivna vrućina i kompresija zraka formirale su, sukladno očekivanjima znanstvenika, gorući omotač plina, odnosno plazme, koji je obavio kapsulu i prekinuo radijsku vezu s posadom na nekoliko minuta.
Nakon što je kontakt s posadom ponovno uspostavljen, dva para padobrana otvorila su se u prednjem dijelu kapsule, usporivši joj kretanje na oko 25 kilometara na sat, što je omogućilo lagano i sigurno slijetanje letjelice u ocean.
Napetost u kontrolnom centru u Houstonu rasla je do trenutka kada je signal ponovno uspostavljen, a ubrzo potom otvorili su se padobrani koji su usporili kapsulu prije slijetanja. Dva stabilizacijska padobrana aktivirana su na visini od oko 6.700 metara, dok su se tri glavna – svaki veličine manje kuće – otvorila na oko 1.800 metara, omogućivši kontrolirani silazak prema oceanu.
Odmah nakon slijetanja potvrđeno je da su svi članovi posade dobro. ‘Imamo stabilnu situaciju, četvero članova posade je u dobrom stanju’, poručio je zapovjednik misije Reid Wiseman neposredno nakon prizemljenja. Nekoliko minuta kasnije to je potvrdio i medicinski tim.
Nakon slijetanja započela je složena operacija izvlačenja posade iz kapsule Orion. Pripadnici američke mornarice brzo su prišli letjelici, koja je prethodno ugašena i provjerena kako bi se isključila mogućnost curenja opasnih plinova. Na kapsulu je postavljen stabilizacijski prsten kako bi ostala mirna na valovima, a zatim i platforma za izvlačenje astronauta, svojevrsna plutajuća platforma na kojoj posada čeka transport.
Zbog morskih struja, postavljanje opreme bilo je privremeno otežano, no NASA je naglasila da nema žurbe te da je sigurnost posade apsolutni prioritet. U kapsulu su potom ušli članovi spasilačkog tima kako bi pojedinačno pregledali svakog astronauta prije izlaska. Nakon toga, posada je prebačena helikopterima na brod USS John P. Murtha.
Administrator NASA-e Jared Isaacman nije skrivao emocije nakon uspješne misije. ‘Ovo je tek početak. Vratili smo se u posao slanja astronauta na Mjesec – i njihova sigurnog povratka’, poručio je. Misija Artemis II označava ključan korak u NASA-inu planu ponovnog slijetanja ljudi na Mjesec, koje je predviđeno u narednim godinama.
Tokom misije posada se suočila i s nizom manjih tehničkih izazova, uključujući probleme s komunikacijom i kvar na svemirskom toaletu, no oni nisu uticali na sigurnost leta. S druge strane, astronauti su svjedočili spektakularnim prizorima, uključujući pogled na Mjesec iz neposredne blizine i rijedak pogled na solarnu koronu tijekom pomrčine.
Čestitke su stigle i iz političkog vrha. Američki predsjednik Donald Trump pohvalio je posadu i najavio njihov skori dolazak u Bijelu kuću. ‘Ovo je bio spektakularan let i savršeno slijetanje. Sljedeći korak – Mars’, poručio je.
Odskočna daska prema Marsu
Četvero astronauta poletjelo je s floridskog Cape Canaverala 1. aprila. Na prvi let oko Zemlje lansirala ih je NASA-ina divovska raketa Space Launch System (SLS), nakon čega su krenuli na putovanje oko tamne strane Mjeseca.
Time su postali i prvi astronauti koji su letjeli blizu Mjeseca od programa Apollo šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Glover, Koch i Hansen ispisali su povijest i kao prvi crni astronaut, prva žena i prvi neamerički državljanin koji su sudjelovali u lunarnoj misiji.
Na vrhuncu leta astronauti misije Artemis došli su do točke udaljene 406.771 kilometar od Zemlje, čime su premašili prethodni rekord od oko 400.000 kilometara koji je postavila posada misije Apollo 13.
Misija Artemis 2, koja je uslijedila nakon testnog leta bez posade Artemis iz 2022. godine, ključna je generalna proba za planirani pokušaj slijetanja astronauta na površinu Mjeseca krajem ovog desetljeća, prvi put od 1972. godine i misije Apollo 17.
Krajnji je cilj programa Artemis dugoročna ljudska prisutnost na Zemljinom satelitu, što bi trebalo poslužiti kao odskočna daska za buduće istraživanje Marsa.
Nova svemirska utrka
U povijesnoj paraleli s programom Apollo iz vremena Hladnog rata, misija Artemis 2 odvija se u uvjetima političkih i društvenih previranja, uključujući rat SAD‑a na drugom kraju svijeta koji ne uživa veliku podršku među Amerikancima. Za razliku od vremena misije Apollo, kad se SAD u slijetanju astronauta na Mjesec utrkivao sa Sovjetskim Savezom, cilj je programa Artemis preduhitriti Kineze.
Istraživanja javnog mnijenja pokazala su da građani odobravaju ciljeve misije, napominje Reuters, što pak ukazuje na to da Artemis za brojne očarane promatrače diljem svijeta predstavlja trijumf znanosti i tehnologije u vrijeme sve većeg nepovjerenja, pa čak i straha, prema velikim tehnološkim kompanijama.
Povratak na Zemlju podvrgnuo je letjelicu Orion ključnom testu njezina toplinskog štita koji je pretrpio neočekivanu razinu oštećenja tokom ulaska u atmosferu pri testnom letu 2022. godine. Zbog tih su oštećenja NASA‑ini inženjeri izmijenili putanju spuštanja za Artemis 2, nastojeći smanjiti akumulaciju topline i rizik od izgaranja kapsule.
Prošlosedmično uspješno lansiranje važna je prekretnica za raketu SLS, što je njezinim glavnim izvođačima, Boeingu i Northorp Grummanu, pružilo dugo priželjkivanu potvrdu da je sustav za lansiranje koji razvijaju preko deset godina spreman za sigurno lansiranje ljudi u svemir, napominje Reuters.
(Kliker.info-agencije)
