Danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u konfliktima, koji je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 2015. godine zbog razmjera ovog zločina širom svijeta.
To nije relevantno samo za zemlje koje trenutno proživljavaju konflikte, već i na one koje se bore s naslijeđem prošlog nasilja jer su posljedice takvih zločina trajne za preživjele i za društvo.
Razmjeri ovog groznog zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini doveli su do toga da Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prepozna seksualno nasilje kao oružje rata i etničkog čišćenja. Seksualno nasilje uglavnom je bilo usmjereno na žene i djevojke, ali i muškarce i dječake.
Procjenjuje se da je više od 20.000 žena, djevojaka, muškaraca i dječaka bilo podvrgnuto seksualnom nasilju, a broj je vjerojatno mnogo veći. Što se tiče svih sukoba, nikada nećemo znati tačan broj žrtava – neke su ubijene, a mnogi preživjeli zbog traume i stigmatizacije nikada ne bi progovorili.
Neki gradovi u Bosni i Hercegovini jezivo su povezani sa sistemskim, masovnim seksualnim nasiljem. Neshvatljivo je da se preživjele i dalje zapostavlja, dehumanizira i stigmatizira, a da se i dalje veličaju ratni zločinci. Vlasti na svim razinama moraju odati počast sjećanju na žrtve i preživjele, ali i osigurati reparacije.
Ugovorna tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava su izdala preporuke Bosni i Hercegovini da osigura pristup pravdi i reparacije za žrtve seksualnog nasilja počinjenog tokom sukoba devedestih. Ova tijela uključuju Odbor protiv mučenja, Odbor za uklanjanje diskriminacije žena, Odbor za ljudska prava, Odbor za ekonomska, socijalna i kulturna prava.
Ipak, gotovo trideset godina nakon završetka konflikta, većina preživjelih nije dobila pravdu ni odštetu, te nastavljaju živjeti s fizičkim i psihičkim posljedicama neopisivih zločina koje su pretrpjeli. Djeca rođena iz silovanja počinjenog tokom konflikta su također suočena sa stigmatizacijom i nizom prepreka.
Kao što je generalni sekretar Ujedinjenih nacija istaknuo u svom posljednjem izvještaju UN-ovom Vijeću sigurnosti o seksualnom nasilju povezanom sa konfliktima, nedovoljan napredak je postignut u izdavanju reparacija. Preživjeli koji su tražili pravdu suočili su se s nepojmljivim mukama. Neprihvatljivo je da se onima koji su pokrenuli pravni postupak za odštetu u entitetu Republika Srpska nalaže da plate sudsku taksu ako izgube postupak, a to podrazumijeva oduzimanje imovine, uključujući i socijalnih davanja.
Posebni izvjestilac Ujedinjenih nacija za promicanje istine, pravde, reparacija i garancija neponavljanja, g. Fabian Salvioli, izrazio je zabrinutost da ova situacija produžuje stigmatizaciju i ekonomsku marginalizaciju preživjelih.
Budući da Bosna i Hercegovina obilježava 30. godina članstva u Ujedinjenim nacijama, sva relevantna tijela moraju osigurati odštetu i rehabilitaciju za preživjele seksualnog nasilja počinjenog tokom konflikta i djecu rođenu iz djela silovanja u tom periodu. To je neizostavni dio procesa ozdravljenja društva.
Visoko.co.ba/radiosarajevo.ba
Izvor: Visoko.co.ba
