I dok svi pričaju o Neuralinku, Mark Zuckerberg i ekipa iz Meta-e su se potajno odlučili igrati sa stvarima koje nisu samo za fanove serije Black Mirror. Meta, nekada poznata kao Facebook, sada ima svoj plan da se popne na visoke tehnologije – a izgleda da su na dobrom putu.
Od 2016. godine, Meta je razvijala tehnologiju koja omogućava ljudima da komuniciraju samo svojim mozgom. Zvuči kao nešto iz futurističkog filma, zar ne? Samo što ovo nije SF. Meta je zapravo razvila dva pravca: jedan je omogućavanje ljudi da “čuju s kožom”, a drugi je “tihi govor” – odnosno, sposobnost komuniciranja samo pomoću misli. Iako je njihova wearable naprava koju su razvijali neko vrijeme nestala iz fokusa, njihova istraživanja o komunikaciji putem moždanih valova tiho su nastavila, dok je cijeli Neuralink show privlačio pažnju. A sada, Meta tvrdi da su postigli nevjerojatan napredak. Po prvi puta kažu da su uspješno trenirali AI model koji može dekodirati moždane valove s čak 80% točnosti u laboratorijskim uvjetima. Zvuči impresivno? Možda. Ali hajde da razmislimo malo. U osnovi, Meta može bilježiti magnetna polja koja nastaju prirodnim električnim strujama u mozgu, pa ljudi mogu „tipkati“ samo svojim mislima. Te rečenice su zatim uspoređivane s AI modelom koji je pročitao te iste magnetne valove, koji su bili prilično vjerni originalu, uz nekoliko tipfelera. Zvuči dobro u teoriji, ali pitanje je što to znači kad kompanija s tako lošim prošlim iskustvom odluči postati output vaših misli. Kao što je napomenula Celia Ford, trebali bismo ozbiljno razmisliti o tome što znači kad Meta postane čuvar ove tehnologije.
Ako ne znate zašto bi ovo moglo biti problem, možda vas podsjetimo na prošlost. U 2018. godini, Meta je bila uhvaćena kako dijeli podatke korisnika s trećim stranama. I to ne bilo kakve podatke, nego pune imena i kontakt informacije. Kad su ih uhvatili, Meta je to opravdala govoreći da su ti podaci omogućili korisnicima „bolja društvena iskustva“. Onda je došla afera sa Snapchatom, YouTubeom i Amazonom, gdje je Meta, naravno, tvrdila da ništa nije bilo sporno, dok sudski zapisnici nisu otkrili da je sam Zuckerberg bio glavni pokretač tih operacija. Da ne spominjemo poznati NSA skandal iz 2013. godine, kada je otkriveno da je Meta, zajedno s Googleom, Microsoftom i Yahooom, sudjelovala u prikupljanju privatnih podataka za vladu. A onda, naravno, tu je i poznati Cambridge Analytica slučaj. Meta je opet stajala iza svojih postupaka, rekavši da su podaci „djelomično“ bili ugroženi, dok su zapravo bili prodani stranim agentima. Što nam govori ova povijest? Kada Meta sada priča o tome da će čitati naše misli, možda bismo trebali uzeti trenutak da se zapitamo hoće li sljedeći korak biti prodaja tih misli onim istim velikim igračima u industriji koji su već pokazali koliko im je stalo do privatnosti korisnika. Ako ništa drugo, imamo razloga za brigu. U konačnici, Meta nije još zaslužila našu punu vjeru. Nije to samo zbog prošlih skandala – to je zato što bi trebali biti oprezni kada tehnologija poput ove padne u ruke onih koji su već pokazali kako znaju zloupotrijebiti povjerenje korisnika. Jer kada su u pitanju naše misli, to je još uvijek jedini teritorij na kojem imamo neku privatnost.
Kako funkcionira tehnologija za čitanje misli? Zvuči kao nešto iz science fiction filma, ali ova tehnologija nije daleki san. Meta tvrdi da su uspjeli razviti sustav koji može dekodirati moždane valove s prilično visokom točnošću – čak 80% u laboratorijskim uvjetima. Znanstvenici u Meta-i koriste uređaje koji bilježe magnetna polja koja nastaju kada električni impulsi putuju kroz mozak. Ta mala polja zapravo su tragovi našeg misaonog procesa, a u principu, oni mogu “reći” što mi zapravo razmišljamo ili kako bismo željeli komunicirati. Zamislite to ovako: vaš mozak generira električne struje, koje stvaraju magnetna polja. Meta koristi uređaje koji čitaju ta polja i povezuju ih s tekstom koji ste htjeli „isporučiti“. Na taj način, vaša misao postaje tekstualna poruka, a AI model pomaže u prepoznavanju tog teksta. Dakle, možete doslovno tipkati svoj um, a uređaj će prepoznati vaše misli i pretvoriti ih u rečenice. Naravno, postoji nekoliko grešaka u procesu, ali nije ni čudo – ipak čitaju vaše misli.
I sve to zvuči kao nevjerojatan napredak, dok se ne zapitate tko zapravo ima pristup vašim osobnim mislima. Korporativna špijunaža 2.0: Kako će Meta koristiti podatke koje “čitaju” iz naših misli? Pitanje koje se nameće je – što će Meta zapravo raditi s podacima koje prikuplja iz vašeg mozga? Ako su u prošlosti mogli sakupljati i trgovati osobnim podacima poput vašeg imena, brojeva telefona i povijesti pretraživanja, što će tek raditi kad dobiju pristup vašim najintimnijim mislima? I to ne samo kad razmišljate o sljedećem pokretu na Facebooku, već o stvarima koje su, u teoriji, najprivatniji aspekti vašeg života. Zamislite da vaša najdublja razmišljanja postanu najnovija valuta za ciljane oglase. Meta bi mogla koristiti podatke o tome što stvarno mislite – vaše želje, strahove, pa čak i planove – za još preciznije usmjeravanje reklamnih kampanja. Ne samo to, mogli bi prepoznati vaše emocionalne reakcije u stvarnom vremenu, pa tako ciljati reklame u trenucima kad ste najosjetljiviji. Tu dolazimo do pravog pitanja: gdje je granica između personalizacije i manipulacije? S obzirom na prošla iskustva s prikupljanjem podataka i suradnjom s vladama, nemojmo zaboraviti da je Meta, uz sve svoje obećanja o “poboljšanju korisničkog iskustva”, uvijek imala sposobnost koristiti podatke na načine koji nisu baš uvijek u korist korisnicima. Ako su već uspješno “preprodavali” informacije o vašim online navikama, možete biti sigurni da će biti jednako dobri u preprodaji vaših misli. A što je sljedeće? Možda ćemo jednog dana svi živjeti u svijetu u kojem su naše misli doslovno na prodaju, jer Meta shvati da je čitanje misli dalji korak u “društvenom umrežavanju” i privatnosti – naravno, uz profit, prenosi geek.hr.
(Haber.ba)
