Direktor Microsofta Bil Gejts (Bill Gates) kazao je da bi dugogodišnji nedostatak ljekara i nastavnika mogao biti stvar prošlosti, te da će tu prazninu popuniti vještačka inteligencija (Al).
– AI će doći i osigurati medicinski IQ, i više neće biti manjka ljekara – izjavio je Gejts u epizodi podkasta „People by WTF“ objavljenoj u petak.
Kao neko ko je dugo posvećen javnom zdravlju, Gejts je istakao da zemlje poput Indije i one u Africi i dalje imaju veliki manjak medicinskog osoblja.
Ovaj problem prisutan je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Izvještaj Američkog udruženja medicinskih koledža iz prošle godine predviđa da će SAD do 2036. godine imati manjak do 86.000 ljekara, specijalista i ljekara opće prakse.
Potrebni ljekari
– Zemlji su potrebne stotine hiljada ljekara kako bi svi imali jednaku zdravstvenu zaštitu – uključujući manjine, one bez osiguranja i ljude koji žive u ruralnim područjima – rekao je Majkl Dil, direktor za istraživanje radne snage u toj organizaciji.
Broj ljekara specijalizovanih za gerijatrijsku njegu također opada, iako populacija stari. Medicinski radnici su u martu upozorili da bi priliv starijih pacijenata mogao izazvati krizu u kvalitetu njege.
Kako bi se smanjio sindrom sagorijevanja kod zaposlenih u zdravstvu, AI startapi fokusirani na medicinu prikupili su milijarde dolara, nudeći rješenja kroz automatizaciju zadataka kao što su fakturisanje i vođenje bilješki, poboljšanje tačnosti dijagnoza i identifikovanje pacijenata za nove tretmane. Među njima su firme Suki, Zephyr AI i Tennr.
Konzultantska kuća McKinsey procjenjuje da bi generativna AI mogla povećati produktivnost u zdravstvu i farmaciji za do 370 milijardi dolara.
I obrazovanje ide istim putem
U SAD je, prema podacima federalne vlade iz 2023. godine, čak 86 posto državnih osnovnih i srednjih škola prijavilo probleme sa zapošljavanjem nastavnika za školsku godinu 2023/24. Skoro 45 posto škola je izjavilo da nemaju dovoljno osoblja.
U Velikoj Britaniji, jedna srednja škola u Londonu počela je prošle godine da koristi AI alate poput ChatGPT-a umjesto pojedinih nastavnika, kako bi pomogli učenicima u pripremi za ispite. Pilot-program u školi David Game College uključuje 20 učenika koji godinu dana koriste AI alate u ključnim predmetima poput engleskog jezika, matematike, biologije i informatike.
Uprkos zabrinutosti da bi učenici mogli koristiti AI za prepisivanje, mnogi nastavnici su za Business Insider rekli da su optimistični u vezi s potencijalom generativne AI da uštedi vrijeme nastavnicima i poboljša učenje — posebno jer je sve teže popuniti nastavna mjesta.
Ako AI preuzme poslove – šta ostaje ljudima?
Gejts nije govorio samo o ljekarima i nastavnicima. On smatra da će AI promijeniti i fizičke poslove, uključujući radnike u fabrikama, građevinske radnike i čistače u hotelima — svakoga čiji posao zahtjeva fizičku vještinu i vrijeme.
– Ruke moraju biti zaista vješte da bi se ti poslovi obavljali. I mi ćemo to postići – rekao je za Biznis insajder.
Tehnološki giganti poput Nvidije ulažu velika sredstva u razvoj humanoidnih robota sposobnih da obavljaju manuelne zadatke, poput pakovanja robe u skladištima ili čišćenja podova. Cilj je da se smanje troškovi rada i poveća efikasnost.
Gejts vjeruje da svet ide ka budućnosti u kojoj će rad biti drastično smanjen – ili će makar izgledati potpuno drugačije nego danas.
– Ljudi će moći da se ranije penzionišu, da rade kraće radne nedjelje. Bit će potrebno gotovo filozofsko preispitivanje pitanja: “Kako bi vrijeme zapravo trebalo da se provodi?” – naveo je.
Gejts dodaje da se i sam bori s tim pitanjem:
– Teško je za nas – ja sam gotovo 70 godina proveo u svijetu u kojem je sve nedostajalo – da promijenimo način razmišljanja.“
Još 1930. godine, ekonomista Džon Mejnard Kejns predvidio je da bi tehnološki napredak mogao smanjiti radnu nedjelju na samo 15 sati.
Skoro vijek kasnije, uprkos velikim skokovima u produktivnosti, većina ljudi i dalje radi oko 40 sati sedmično.
– Ne moram da radim. Radim zato što hoću. Zašto? Zato što je zabavno – zaključio je Gejts.
(Haber.ba)
