Na obali Zapadne Australije, u tirkiznim vodama jednog od najizoliranijih dijelova svijeta, američki turisti Emili Vapman i Evan Risucci plutali su iznad koraljnog grebena Ningaloo. Iako na prvi pogled djeluje netaknuto, ono što se krije ispod površine otkriva tragičnu priču – izbijeljeni koralji, bijeli poput pijeska, svjedoče o snažnom toplinskom stresu koji pogađa greben, izvještava Si-En-En.
– Učili smo o izbjeljivanju na fakultetu, ali ovo je zaista potresno iskustvo – izjavila je Vapman, biologinja iz Kalifornije. Risucci, njen saputnik, priznaje da je prvobitno mislio da su bijeli koralji znak zdravlja, ali su zapravo svjedočili bolesti grebena. Ningaloo je jedan od najdužih priobalnih grebena na svijetu i do ove godine uspijevao je izbjeći masovno izbjeljivanje koje decenijama uništava koralje širom planete.
Znak smrti
Međutim, morski toplinski val, praćen iznadprosječno visokim temperaturama i najtoplijim martom u istoriji Zapadne Australije, promijenio je situaciju. Prvi put su čak i stoljetni koralji roda Porites, poznati kao “koraljni divovi”, počeli gubiti simbiotske alge koje im omogućavaju opstanak, blijedeći i ostavljajući prostor za zelene alge – jasan znak smrti.
“Ovo je bilo neizbježno”
– Ovo je bilo neizbježno – rekla je molekularna ekološkinja Kejt Kigli iz fondacije Minderoo. U laboratoriji u Eksmautu, ona i njen tim pokušavaju uzgojiti otpornije koralje ukrštanjem jedinki iz toplijih i hladnijih voda.
– Na grebenu Ningaloo otkrili smo da, ako ukrstite majku s grebena otpornog na toplinu s ocem s manje otpornog grebena, možete dobiti potomstvo s dvostruko većom otpornošću na toplinu. Ponekad su mladi koralji čak otporniji od majke – objasnila je Kigli.
Greben Ningaloo je ove godine, istovremeno s Velikim koraljnim grebenom na istoku, doživio masovno izbjeljivanje. Prema riječima milijardera i filantropa Endrua Foresta, ovo je jasan pokazatelj da su se upozorenja naučne zajednice ostvarila.
“Uništit ćemo i ekonomiju”
Forest, koji ima doktorat iz morske ekologije, nastoji podstaći rudarsku industriju u državi bogatoj fosilnim gorivima da pređe na obnovljive izvore energije.
– Uništimo li oceane, uništit ćemo i ekonomiju – poručio je Forest na Forumu o Indijskom oceanu u Pertu.
Turistički grad Eksmaut svakog marta i aprila privlači posjetitelje željne plivanja s kitopsinama, a u tim mjesecima mogu se vidjeti i grbavi kitovi, raže mante i morske kornjače. Ipak, regija je i centar eksploatacije fosilnih goriva.
Iako se Australija obavezala ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 °C, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, a predlažu se novi projekti, poput proširenja plinskog postrojenja u Karati koje bi moglo raditi do 2070. godine.
Ima nade
Naučnici upozoravaju da nijedna laboratorijska tehnika ne može zamijeniti klimatsku akciju. Obnova grebena u trenutnim uslovima bila bi preskupa i tehnički neizvodiva.
Ipak, selektivni uzgoj u Nacionalnom simulatoru morskog okoliša u Kvinslendu pokazuje da se laboratorijski uzgojeni koralji mogu održati na Velikom koraljnom grebenu, iako su rezultati ograničeni na određene vrste i lokacije.
Unatoč teškom stanju, Ningaloo je ove godine pokazao znakove života – desio se mrijest, što ukazuje da je greben, iako bolestan, još uvijek sposoban za regeneraciju. „To daje nadu“, rekla je Kigli. „Ovaj ekosustav je ugrožen, ali još nije izgubljen. Moramo učiniti sve da ga zaštitimo.“
(Haber.ba)
