Da li je ovo spas od bioterorizma? Naučitelji mogu ‘vodigigati’ proteine stvorene vještačkom inteligencijom
Vještačka inteligencija otvara vrata stvaranju potpuno novih proteina, ali donosi i mračnu stranu i prijetnju od biooklopnih oružja. Istražujemo novu metodu skrivanja tajnih oznaka koja bi mogla promijeniti pravila igre u biosigurnosti.
Uz pomoć vještačke inteligencije (AI), naučnici su dobili moćan novi alat za stvaranje nikada viđenih proteina, koji se mogu iskoristiti za kreiranje revolucionarnih lijekova ili pak razornih biološkog oružja.
Kako bi pomogli u zaštiti od zlonamjerne upotrebe ovih proteina, istraživači su nedavno osmislili način da ih „obilježe vodenim žigom“ (watermark) bez narušavanja njihovih funkcija. Tim stručnjaka iz kompanije Google DeepMind razvio je ovu tehniku kako bi lakše pratili porijeklo proteina koje je dizajnirao AI.
„Ovo ima potencijal da smanji prijetnje po biosigurnost, kao što je neovlašteno stvaranje toksina, a može pomoći i u održavanju baza podataka, sprečavajući da vještački dizajni zatrpaju standardne registre“, izjavio je Roy Sleator, profesor biologije na Tehnološkom univerzitetu Munster u Irskoj, koji nije bio uključen u ovo istraživanje.
Međutim, u svom sadašnjem obliku, iste one tehnologije vještačke inteligencije koje dodaju vodene žige mogu ih s lakoćom i ukloniti, upozoravaju drugi stručnjaci.
Novi načini skrivanja vodenih žigova
Predstavljanje AI programa AlphaFold 2020. godine predstavljalo je prekretnicu u inženjeringu proteina. Ovaj alat, koji je donio Nobelovu nagradu za hemiju 2024. godine naučnicima Demisu Hassabisu, Johnu Jumperu i Davidu Bakeru, može otkriti trodimenzionalnu strukturu proteina na osnovu redoslijeda njegovih gradivnih blokova – aminokiselina. Proteini se savijaju poput origamija, poprimajući 3D oblike koji diktiraju njihovu funkciju.
Ipak, tehnologija AlphaFold-a je otvorila vrata i generisanju potpuno novih proteina koji bi se mogli iskoristiti za stvaranje bioloških prijetnji, uključujući viralne proteine sposobne da izbjegnu naš imuni sistem i postojeće vakcine.
„Sve što se može iskoristiti u dobre svrhe, može se zloupotrijebiti“, istakao je George Rose, profesor emeritus biofizike na Univerzitetu Johns Hopkins.
Trenutni alati za skrining prepoznaju opasne ili ograničene molekule upoređivanjem sličnosti njihovih sekvenci sa poznatim prijetnjama. Međutim, problem je u tome što AI može stvoriti proteine koji ne liče ni na šta viđeno u prirodi. Upravo to nova tehnika vodenih žigova nastoji riješiti kroz koncept nazvan SynthIDBio.
Kako zaobići vodeni žig proteina?
Iako stručnjaci hvale SynthIDBio kao impresivan tehnički podvig, upozoravaju da sistem još uvijek nije spreman za širu primjenu u praksi. Tehnike su učinkovite, ali krhke, jer se vodeni žigovi lako mogu ukloniti rekodiranjem sekvenci ili modifikacijom prostornih koordinata.
Većina softvera za predviđanje i generisanje proteina je otvorenog koda (open-source), što znači da je kod slobodan za korištenje i modifikaciju, čineći strogu regulaciju izuzetno izazovnom. Mnogi se slažu da vodeni žigovi mogu poslužiti tek kao jedan u niz slojeva odbrambenog štita, ali nikako kao potpuno samostalno rješenje protiv zloupotrebe naprednih tehnologija.
Izvor: Live Science (Nauka & Svemir)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?
