Gazi Husrev-begov vakuf danas obilježava godišnjicu prve vakufname (dokument o zalaganju nekog dobra u dobrotvorne svrhe), pisane u novembru 1531. godine, a koja se odnosila na džamiju, imaret i hanikah u Sarajevu.
Drugu vakufnamu Gazi Husrev-beg je pisao 1537. godine i ona je bila za Kuršumlija medresu u Sarajevu, a iste godine je trećom vakufnamom uvakufio i dodatnu imovinu za izdržavanje džamije.
“Formirajući vakuf, Gazi Husrev-beg je uspostavio trajnu ostavštinu za budućnost bosanskih muslimana i kompletne društvene zajednice”, podsjetili su iz Gazi Husrev-begovog vakufa povodom godišnjice prve vakufname.
Ovom vakufnamom je uspostavljeno ukupno 75 radnih zaduženja, a pored detaljnog opisa uvakufljene imovine, navedene su i sve djelatnosti koje treba da se izvršavaju: funkcije vezane za džamiju, ibadeti koji se obavljaju u hanikahu, te obaveze i način rada imareta, javila je Muslimanska novinska agencija (MINA).
Na zaduženjima vezanim za obavljanje ibadeta u Gazi Husrev-begovoj džamiji je propisano da bude angažovano ukupno 35 uposlenika. Za hatibsku, imamsku, mujezinske i druge vjerske ibadete propisano je da se angažuje ukupno šest službenika. Propisano je da petkom prije džuma-namaza petorica hafiza lijepog glasa uče Kur'an. Po odredbi vakufname, pomenutih šest službenika i pet učača treba da budu i džuzhani, a kojih ukupno treba da bude 30. Ovo znači da se pored gore opisanih stalno prisutnih službenika treba da angažuje još jedan odgovarajući broj džuzhana koji će svakodnevno da dolaze na podne-namaz u džamiju i zajedno sa pomenutim drugim službenicima uče hatmu i tevhid Gazi Husrev-begu.
Što se tiče broja uposlenih na vjerskim ibadetima u Gazi Husrev-begovoj džamiji, on je i danas identičan sa odrednicama iz vakufname. U odnosu na vakufnamu razlike postoje u broju službenika zaposlenih na održavanju u džamiji, haremu i ostalim objektima vakufa, s obzirom na to da su se uslovi za održavanje u odnosu na vrijeme uvakufljenja bitno promijenili.
U prvoj vakufnami je kao ibadet određeno da se jednom godišnje uči i mevlud u džamiji.
Izgradnja hanikaha je bila namijenjena za derviše halvetijskog reda. Kad je Gazi Husrev-beg došao u Sarajevo već su postojale tekije u kojima se obavljao zikr, ali nije postojala škola za derviše, što čini bitnu razliku između hanikaha i tekije. Koliko je šejhova i uleme izašlo iz hanikaha, nije zabilježeno.
Imaret je bila kuhinja u kojoj se spremala hrana za siromašne putnike, đake medrese, ali i razne ugledne goste kao i službenike vakufa koji posjeduje imaret.
Funkcija imareta se zadržala do 1943. godine kada je ova kuhinja prestala sa radom zbog ratnih okolnosti i nedostatka sredstava. Uprava vakufa danas pokušava obavezu svakodnevne prehrane “siromaha, gariba i miskina“ ispuniti drugačijim organizovanjem.
“Gazi Husrev-beg je svojim vakufom zaokružio sve najbitnije aktivnosti za razvoj zajednice. Zahvaljujući prvoj, drugoj i trećoj vakufnami, ovaj vakuf traje u kontinuitetu i ima, počev od svoga osnivanja pa do danas, presudan utjecaj na razvoj našega društva“, zaključili su iz Gazi Husrev-begovog vakufa.
Visoko.co.ba/federalna.ba/AA
Izvor: Visoko.co.ba
