Mislite da unosite dovoljno voća? Zdravlje vašeg srca možda priča potpuno drugačiju priču

Iako čaša voćnog soka ima odličan ukus i priprema se u samo nekoliko sekundi, ona jednostavno ne može zamijeniti griženje pravog, svježeg voća. Cijelo voće u sebi sadrži dragocjena biljna vlakna koja proces cijeđenja uglavnom uklanja, a upravo taj nutrijent igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja našeg srca.

Nova analiza obuhvatila je više od 371.000 odraslih osoba i istraživala je kako se navike konzumiranja cijelog voća i sokova razlikuju među ljudima sa faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti i onima bez njih, pružajući nam još jedan sjajan razlog da obratimo pažnju na činiju sa voćem u našem domu.

Šta je pokazalo veliko istraživanje o navikama?

Istraživači su željeli saznati da li osobe sa kardiovaskularnim bolestima ili srodnim faktorima rizika imaju drugačije navike u ishrani u odnosu na ljude koji nemaju ove zdravstvene probleme. Kako bi to saznali, analizirali su podatke prikupljene od 371.038 ispitanika koji su detaljno izvijestili o tome koliko često jedu svježe voće i piju 100% prirodne voćne sokove.

Učesnici su takođe naveli da li im je ljekar ikada dijagnostikovao visok krvni pritisak, povišen holesterol, srčani udar, anginu pektoris, koronarnu bolest srca ili moždani udar. Naučnici su uporedili unos voća i sokova kod osoba sa ovim stanjima i bez njih, pažljivo uzimajući u obzir faktore poput starosti, nivoa obrazovanja, primanja i navika pušenja.

Osobe sa rizikom rjeđe posežu za cijelim voćem

Rezultati su pokazali da odrasle osobe sa visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom, historijom srčanog udara ili koronarne bolesti rjeđejedu cijelo voće u poređenju sa osobama koje nemaju ove zdravstvene tegobe. Ove razlike su ostale vidljive čak i nakon što su istraživači prilagodili podatke godinama, obrazovanju i načinu života.

Sa voćnim sokovima situacija je bila nešto drugačija. Osobe sa hipertenzijom ili historijom srčanih oboljenja su u početku prijavljivale češće konzumiranje sokova, ali nakon detaljne analize svih pratećih faktora, zadržale su se samo dvije specifične veze: osobe koje su preživjele srčani udar češće su pile sokove, dok su ih osobe sa povišenim holesterolom konzumirale rjeđe. U prosjeku, ljudi inače ne piju 100% voćni sok naročito često – otprilike jednom u tri dana.

Zašto cijelo voće ima prednost nad sokom?

Glavna nutritivna razlika između cijelog voća i soka leži u vlaknima. Cijeđenjem se uklanja najveći dio vlakana, što znači da u čaši soka dobijate znatno manju količinu nego da ste pojeli cijelu voćku.

Na primjer, prema podacima Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA), jedna šolja soka od narandže sadrži svega 0,5 grama vlakna, dok jedna šolja kriški narandže nudi čak 3,6 grama. To je ogromna razlika, naročito imajući u vidu da su vlakna opštepoznata po svojoj sposobnosti da smanje rizik od srčanih oboljenja, a većina ljudi svakako unosi premalo vlakana u svakodnevnoj ishrani.

Kako pretvoriti unos svježeg voća u svakodnevnu naviku

Ne morate se u potpunosti odricati jutarnjeg soka, ali češći izbor cijelog voća predstavlja jednostavan način da unesete više prijeko potrebnih vlakana:

Držite voće nadohvat ruke: Opskrbite se jabukama, narandžama, bananama ili bobičastim voćem kako biste imali zdravu užinu spremnu čim ogladnite.
Obogatite doručak: Dodajte šumsko voće u jogurt, isijecite bananu preko zobenih pahuljica ili ubacite cijelo voće u omiljeni smuti umjesto da ga cijedite.
Neka cijelo voće bude prvi izbor: Kada birate između narandže i soka od narandže, radije posegnite za svježim plodom i obezbijedite svom organizmu maksimalnu količinu hranjivih materija.

Mali korak za dugoročno zdravlje srca

Voćni sok i dalje može imati svoje mjesto u uravnoteženoj ishrani, ali nikako ne bi trebao biti vaš jedini izvor voća. Ukoliko vam je zdravlje srca na umu, obavezno napravite mjesta za svježe, cijelo voće u svom jelovniku. Vaš kardiovaskularni sistem i probava biće vam neizmjerno zahvalni!

Izvor: Mindbodygreen (Zdravlje & Wellness)