Misterija eksplozije broda USS Mount Hood: Kada je ratni brod jednostavno nestao u trenu
Jutro 10. novembra 1944. godine u Tihom okeanu počelo je uobičajeno, a onda je silovita detonacija izbrisala čitav ratni brod i njegovu posadu sa lica zemlje.
Bilo je mirno jutro 10. novembra 1944. godine u luci Seeadler na Manus ostrvu, kada je grupa mornara sa američkog nosača municije USS Mount Hood napustila matični brod i zaputila se ka obali radi obavljanja svakodnevnih administrativnih i logističkih zadataka. Predvođeni oficirem za veze, poručnikom Lesterom Hulom Volasom, ovi ljudi nisu ni slutili da će im pukom srećom upravo taj izlazak na kopno spasiti živote. Dok su se mornari na obali tek raspoređivali, strahovita eksplozija ih je oborila s nogu, a kada su pogledali ka luci, shvatili su da njihov brod nestaje u nizu stravičnih detonacija.
Luka Seeadler predstavljala je jednu od najvažnijih logističkih tačaka u jugozapadnom Pacifiku, gdje su hiljade vojnika i mornara opskrbljivale savezničku flotu. Sam brod Mount Hood, preuređen iz civilnog teretnjaka u nosač municije, nalazio se u središtu luke i u svojim skladištima nosio oko 3.800 tona visokoeksplozivnih sredstava, uključujući dubinske bombe, granate i rakete. Zbog žurbe da se zadovolje ratne potrebe, brod je primao i oštećenu municiju, a disciplina i iskustvo posade bili su na zabrinjavajuće niskom nivou.

Potpuni nestanak bez traga
Kada se poručnik Volas sa svojim čamcem vratio na mjesto gdje je brod bio usidren, zatekao je samo pustoš. Brod i njegova posada od 350 ljudi doslovno su isparili u trenu. Udarni talas bio je toliko razoran da su obližnji brodovi pretrpjeli ozbiljna oštećenja, a mali popravni brod USS Mindanao, usidren na svega 350 metara udaljenosti, pretrpio je pogotke čeličnih krhotina koje su usmrtile 82 mornara. Ronici koji su kasnije pretraživali morsko dno bili su zapanjeni prizorom: eksplozija je u pješčanom dnu napravila ogroman rov dubok 40 i širok 300 stopa.
Istraga mornaričke komisije trajala je mjesec dana, a tokom saslušanja 133 svjedoka odbačene su glasine o japanskom vazdušnom napadu ili podmornici. Zaključak komisije bio je nedvosmislen: uzrok katastrofe nalazio se unutar samog broda. Loše rukovanje municijom, nepropisno skladištenje detonatora zajedno sa eksplozivom, opšte neiskustvo mlade posade i tolerisanje defektne municije doveli su do neizbježne tragedije.
Tragičan niz i strože lekcije mornarice
Katastrofa broda Mount Hood nije bila usamljen slučaj tokom te ratne godine. Samo nekoliko mjeseci ranije, slične eksplozije pogodile su skladišta i brodove u Perl Harburu maja 1944. i u Port Čikagu u Kaliforniji jula iste godine. U ova tri incidenta stradalo je ukupno više od 900 mornara i radnika, što je primoralo Američku ratnu mornaricu da temeljno promijeni propise o rukovanju i transportu opasnih eksplozivnih sredstava.
Nakon pooštravanja sigurnosnih protokola u proljeće 1945. godine, slični katastrofalni gubici više se nisu ponovili. Iako je originalni Mount Hood ostao upamćen po jednoj od najvećih nesreća u pomorskoj historiji, njegovo ime nije zaboravljeno – u julu 1968. godine u upotrebu je ušao novi brod istog imena, koji je služio sve do kraja devedesetih godina prošlog vijeka.
Ključne činjenice o nesreći USS Mount Hood
- Datum nesreće: 10. novembar 1944. godine
- Lokacija: Luka Seeadler, Manus ostrvo (Papua Nova Gvineja)
- Količina municije: Oko 3.800 tona eksploziva u skladištima
- Ljudske žrtve: 350 članova posade Mount Hood-a i 82 mornara sa obližnjeg broda Mindanao
Izvor: HistoryNet (Historija & Zanimljiva pro?lost)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?